Prikaži poruke

Ovaj odeljak vam dozvoljava da vidite sve poruke ovog člana. Imajte na umu da možete da vidite samo poruke iz onih oblasti kojima imate pristup.


Teme - ^Tina^

Stranice: 1 [2] 3 4 ... 7
16
Lektire & knjige / Ibsen - LUTKINA KUĆA (NORA)
« poslato: Januar 26, 2012, 18:44:48 »
Ibsen - LUTKINA KUĆA (NORA)

ŽIVOTOPIS:
Henrik Ibsen norveški je dramatičar.
U domovini se školovao i radio kao dramaturg u norveškom kazalištu u Oslu.
Tridesetak je godina proveo izvan domovine i u tom je razdoblju napisao svoja najbolja djela.
1900. g. doživljava moždani udar i ostatak života živi samo biološki, bez znakova bilo kakve misaone aktivnosti.
Umro je 1906. g.
Zauzeo je istaknuto mjesto u razvoju moderne drame.
Najpoznatija su mu djela: ''Stupovi društva'', ''Lutkina kuća'' (''Nora''), ''Sablasti'', ''Neprijatelj naroda'', ''Hedda Gabler'', itd.

KNJIŽEVNI ROD: drama
VRSTA DJELA: psihološka drama bez izrazite dramske radnje jer je naglasak na psihološkim događajima (drama se odvija između dvoje ljudi i u njima samima)

MJESTO RADNJE: Helmerov stan
VRIJEME RADNJE: oko 1879. g.

O DJELU:
Drama pokazuje proces samoosvješćivanja glavne junakinje Nore koja osam godina živi u braku s Helmerom u iluziji sreće (briga za kuću, djecu i muža), ali tih osam godina živi u laži ne želeći priznati mužu da je krivotvorila očev potpis posudivši novac da bi mu spasila život.
Helmer slučajno saznaje istinu. Nora očekuje čudo (oprost i potporu), a dobiva osudu. Napokon shvaća istinu i odlučuje napustiti muža. U želji za pronalaskom same sebe, napušta obitelj koja ju sputava i guši te kreće u potragu za vlastitim identitetom.
Završetak drame otkriva istinu o trajnoj ljudskoj usamljenosti, bez obzira na brak, te potrebu da pojedinac otkrije svoj vlastiti identitet i ističe pravo pojedinca na slobodu izbora.

TEMA: Položaj žene u patrijarhalnom društvu i njezina borba za slobodom

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
Glavni su likovi Nora i Helmer.

NORA: protuzakonitim djelom spašava Helmerov život. Nakon toga se osvješćuje te shvaća svoj položaj lutke kojom upravljaju drugi. Posljedica je osvješćivanja želja za pronalaskom same sebe.

HELMER: odvjetnik vođen osobnim interesima i egoizmom. Vidi samo sebe i ugroženost svoga položaja zbog Norina čina.

GOSPOĐA LINDE: udovica, stara Norina prijateljica koja je posjećuje nakon mnogo godina.

DOKTOR RANK: potajno zaljubljen u Noru, ženu svog najboljeg prijatelja.

KROGSTAD: činovnik u banci gdje je Helmer postao šef. Njegova je stara ljubav bila Kristina koja ga na kraju djela nagovara da pusti Noru i da je ne ucjenjuje. On želi svoje mjesto u banci, a dobio je otkaz. Zbog toga je i ucjenjivao Nora koja mu nije ništa skrivila. Unio je čitav nered u njezin život i kriv je za niz nezgodnih situacija koje proizlaze iz njegovih ružnih zahtjeva i namjera.

ODNOS HELMERA I NORE:
Nora je imala problem u mladosti. Taj je problem bio odnos njezina oca prema njoj. Sva je njegova ljubav bila usmjerena na nju i pretvorila ju je u nedodirljivo biće koje je bilo prezaštićeno, čak i samo od sebe.
Kada je došao Helmer, ona se nadala da će se situacija promijeniti, no on je samo nastavio tradiciju njezina oca i dokazao joj kako je ona tek povlašteni dio njega i ništa više.
“Ti si moja ljepota koja pripada meni i isključivo meni. ”

KRATKI SADRŽAJ:
Nora je djevojka odrasla u obitelji koja joj je pružila nježnost i sigurnost.
Nakon očeve nježnosti u obitelji isto joj pruža i suprug. Ona, međutim, u svom tom, na prvi pogled bezbrižnom i lijepom životu, smatra da je samo lutka u rukama muškaraca, najprije u rukama oca, a onda u rukama supruga. Njezin je muž Helmer u prošlosti obolio od teške bolesti, ali ga putovanje na jug, točnije u Italiju, spašava. Da bi došla do novca za put, Nora uzima zelenaški zajam od Krogstada, koji je bankovni činovnik.
Nakon neugodne situacije koju je izazvalo Norino krivotvorenje potpisa na mjenici, ona se ne smiruje i odlučuje napustiti muža, djecu i obitelj. Nora se vraća kući pošto je obavila kupnju božićnih darova. Krišom jede slatkiše jer Helmer tvrdi da će joj oni pokvariti zube. Potrošila je nešto novca, a dio ostavlja za vraćanje zajma Krogstadu. Prošlogodišnji su Božić bili u teškom financijskom stanju i nisu si mogli priuštiti blagodati Božića, no sada je Helmer dobio promaknuće u banci na mjesto direktora te si mogu priuštiti božićne darove, drvce, večeru.
Za vrijeme božićnih blagdana u posjet im dolazi gospođa Linde, stara Norina prijateljica koju nije vidjela 10 godina. Gđa Linde ostala je udovica bez djece te je došla u grad u potrazi za poslom, a čula je da joj prijateljičin muž ima vrlo visoko mjesto u banci. Nora joj priznaje da je pozajmila novac kad joj je muž bio bolestan, a ovaj živi u uvjerenju da je to novac Norina oca. U međuvremenu je u posjet došao i Krogstad, beskrupulozni, bezosjećajni gad, kako ga je vidjela Nora, od kojeg je pozajmila novac, koji je također i bivša ljubav gđe Linde, no to nitko tada nije znao.
Helmerov dugogodišnji prijatelj, doktor Rank, također dolazi u sobu i njih troje vode beznačajne razgovore. Kada u sobu dođe Helmer, Nora ga moli da zaposli gospođu Linde. Stvar je riješena jer ionako misli otpustiti Krogstada.
Doktor i gospođa Linde odlaze kući. Nora je ostala sama, dolaze djeca i ona se igra s njima.
Na kraju čina dolazi Krogstad i prijeti joj da će sve reći njezinom mužu o mjenici i krivotvorenju potpisa ako ga Helmer otpusti. Nakon što se Helmer vratio, Nora razgovara s njim, ali šef je Dioničke banke već čvrsto odlučio - Krogstad će dobiti otkaz.
Nora se priprema za maskenbal koji se sutradan treba održati, na kojem će biti prerušena u napuljsku ribaricu te plesati tarantelu. Gđa Linde joj je došla pokrpati kostim i iskreno porazgovarati s Norom o mjenici i zajmu. Nora ponovo ostaje nasamo sa suprugom i pokušava ga nagovoriti da ne otpusti Krogstada, ali budući da je toliko navaljivala, Helmer se naljuti i odmah pošalje Krogstadu pismo da je otpušten.
Nora je očajna. Dolazi dr. Rank i vodi razgovor s Norom, uglavnom o njegovoj skoroj smrti i sutrašnjem plesu, no uskoro dolaze na temu ljubavi i dr. Rank joj otvara svoje srce koje pripada samo njoj. Dolazi Krogstad i Nora moli dr. Ranka da ode do Helmera i zadrži ga u sobi neko vrijeme.
Ulazi Krogstad, te se on i Nora svađaju. On se želi ponovno uzdići u društvu i prijeti joj da je napisao pismo Helmeru o njezinom krivotvorenju mjenice i da će ga poslati. Nora je nemoćna i očajna. Na odlasku je ubacio pismo u sandučić, od kojeg samo Helmer ima ključ. Nora moli gđu Linde da ode do muža i traži pismo natrag. Gđa Linde odlazi. Nora zadržava Helmera plešući s njim, tako da ne može otvoriti sandučić. Ulazi gđa Linde.
Krogstad je otputovao, ali Noru to ne zabrinjava. Ona očekuje čudo. Očekuje ljubav, razumijevanje svoga muža kada sazna istinu, požrtvovnost i povjerenje. Gđa Linde i Krogstad razgovaraju o nekadašnjoj ljubavnoj vezi, oboje su sretni jer se međusobno vole, te obnavljaju staru vezu. Nora i Helmer se vraćaju s plesa, ona želi još malo ostati, ali joj on to ne dopušta. Linde govori Nori kakva je situacija i odlazi.
Ostaju sami. Helmer želi voditi ljubav s njom, ali ona ne. Na Norinu sreću dolazi dr. Rank i spašava situaciju. On se divno proveo na plesu, uzeo je jednu cigaretu od Helmera i otišao. Na odlasku je ubacio dvije posjetnice sa crnim križem preko imena čime je objavio svoju smrt. Helmer je ispraznio sandučić za poštu i otišao čitati pisma u svoju sobu. Ona namjerava otići, ali on j zaustavlja. Pročitao je pismo. On ju osuđuje na sve načine, zabranjuje joj i odgoj djece; zapravo se boji samo za svoju čast, ugled i vlast. Nora je nesretna i tek onda shvaća svoj položaj u obitelji, te odlučuje napustiti djecu i muža i poći u potragu za ljepšim životom, odnosno u potragu same sebe. Prima pismo od Krogstada u kojem se nalazi mjenica i obećanje na šutnju. Helmer je presretan i misli da je sve završeno, ali već je prekasno - Nora prvi put u osam godina braka s njim razgovara ozbiljno. Ne voli ga više. Čekala je čudo. Čitavo se vrijeme nadala čudu kao dokazu ljubavi. Helmer ostaje bez ključnog oslonca u životu jer je Nora otišla iz njegova života zalupivši vratima.

UTJECAJ DJELA NA SVJETSKU KNJIŽEVNOST I STANJA U SVIJETU:
''Lutkina kuća'' (Et dukkehjem) dramsko je djelo u kojem je iz građanske stvarnosti iznesena tragika tjeskobe toga uskog i prigušenog života.
Izašla je u vrijeme novih revolucija: kada narodi zahtijevaju nezavisnost, a kategorije radnika traže svoje mjesto pod suncem, te u prvi plan istupa pokret za ravnopravnost žena, koji zahtijeva otkupljenje cijele polovice ljudskoga roda od iskorištavačke vlasti druge polovice, a ta je drama, koja je zahvaljujući vrlo vještoj scenskoj konstrukcji i dalje među najprikazivanijima, podigla oluju upravo iznoseći slučaj žene, supruge i majke koja prije svega želi biti slobodna žena.
Prije svega, ta se drama za ono vrijeme smatra novom dramom u kojoj je dana nepoštedna kritika društva, a u prvi je plan stavljena sloboda individuuma, odnosno prava svakog čovjeka da živi onako kako on želi i hoće. Borac je za individualnost u ovoj drami Nora, najbitniji lik, po kojoj se izvorno ime drame ''Lutkina kuća'' danas često prevodi njezinim imenom. Moderan je i zbog činjenice da se emocijama nabijena gluma prekida Norinom jednostavnom rečenicom: “Moramo sjesti i porazgovarati”, te baš tim novim tehničkim postupkom, ''Lutkina kuća'' osvojila je Europu i utemeljila novu školu dramske umjetnosti.
Ibsen je tom dramom uspješno uzrujao i pobuniti ljude svojom tezom te pozornicu makar u zadnjem činu učiniti propovjedaonicom, stoga je vrlo bitan čimbenik te drame dijalog, osnovni element moderne drame. Taj dijalog, koji je na početku njegova stvaranja bio izmjena apstraktnih teza i antiteza, pretvara se u duboku psihološki opravdanu analizu stanja njegovih govornika i sredine.

17
Lektire & knjige / Gjalski - POD STARIM KROVOVIMA
« poslato: Januar 26, 2012, 18:42:38 »
Gjalski - POD STARIM KROVOVIMA
(Uvod, Illustrissimus Battorych)

ŽIVOTOPIS:
Ksaver Šandor Gjalski (pravo ime Ljubomil Tito Babić) romanopisac je i novelist (Gredice, Hrvatsko zagorje, 26. X. 1854-Gredice, 9. II. 1935).
Od svih je hrvatskih realista Gjalski u svome književnom djelu ostvario najveći tematski raspon. Iznimno otvoren različitim književnim i političkim strujanjima, pomalo pomodan i nekritičan, prošao je nekoliko stvaralačkih faza i, u doba političke karijere (1906-20), veliku književnu stanku. Bio je poklonik Šenoe, Flauberta, Schopenhauera i, posebice, Turgenjeva, a nisu ga mimoišli ni modernistički poticaji te fantastične, metafizičke i okultne teme. Njegovo je razumijevanje književnosti kao sredstva za odgoj i pouku - kako u prikazivanju života naroda, tako i u postizanju narodnih ciljeva - duboko na Šenoinu tragu.
Prve je književne tekstove, novele „Illustrissimus Battorych“ i „Maričon“, objavio kao tridesetogodišnjak u Viencu 1884. i tako u turgenjevljevskoj maniri (liričnost, sentimentalnost, nostalgija) započeo kroniku zagorske plemenitaške sredine, obuhvativši je zbirkom „Pod starim krovovima“ (1886.). Utjecaj Turgenjeva očevidan je - kako u tematskom odabiru, tako i u pripovjednim postupcima - u romanima U novom dvoru (1885.) i Na rođenoj grudi (1890.).
Ostala djela: politički roman „U noći“ (1886.); društveno-psihološki romani „Janko Borislavić“ (1887.), „Radmilović“ (1894.); povijesni romani „Osvit“ (1892.)„Za materinsku riječ“ (1906.), „Dolazak Hrvata“ (1924.); posljednji roman „Pronevjereni ideali“ (1925.)

_Uvod_
Sedamdesetih je godina Sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije sazvao svoju prvu sjednicu. Umjesto kralja došao je ban kao njegov predstavnik kako bi otvorio tu sjednicu. Nakon čitanja kraljeva pisma i uslika odobravanja, ban sjedne kako bi održao pozdravni govor okupljenima.
U trenu kad je počeo govoriti, otvore se vrata sabornice i u nju stupe tri starca u svečanim, iznošenim, ali zlatom izvezenim odorama, sa sabljama u rukama, a na glavi im kape ukrašene dugim orlovim perima. „Kao da su u ovaj skup novovjekih frakova zabasali glasnici davnog - davnog nekog doba, no svečani i staroliki naziv sabora, kojim još od davnih davnina pozdravljaju apoštolski kraljevi skupštinu zakonoša svoje drevne kraljevine, kao da je tek u ovaj par našao pravi smisao i pravu svoju adresu kad su unišla ova tri starca. Sva njihova prikaza: njihova bijela kosa, duge im sijede brade i još dulji bijeli brkovi, njihova starinska odjeća, njihovo svečano - tek nešto i frondersko - vladanje, pak njihove duge sablje, obješene o široke, zlatne i svilene pojase - sve je to tako skladno pristajalo dugomu neobičnomu naslovu. I bilo je začas kao da nema više tih školskih klupa moderne sabornice, kao da nema u klupama naslaganih crnih kaputa i frakova, a mjesto toga zanjišu se pred očima prilike dalekoga, prošloga doba, kada je i tomu nazivu i takovim staračkim prikazama cvala prava pravcata sadašnjost.“ Starci sjedoše na zadnja mjesta na strani desnice, što je izazvala mnogo ruganja i dobacivanja. Najviše su se rugala četvorica koja su sjedila na galeriji. Njihovo je ponašanje živciralo muškarca (Gjalski) koji je sjedio pored njih i stoga im se napokon odlučio obratiti. Počeo je braniti onu trojicu staraca. Četvorica su ga „rugača“ upitala poznaje li on te starce kad ih tako dobro opisuje i brani. Peti je odgovorio da ne poznaje njih osobno, ali da je poznavao mnoge nalik njima i zato smatra da ih ta četvorica nemaju prava izvrgavati ruglu.
I nakon što je sjednica završila, rasprava se petorice muškaraca nastavila. Šetali su po Markovu trgu, a četvorica su petog pridošlicu vrlo pozorno slušala dok im je govorio o svojim starim znancima, a najviše je spominjao nekog svog susjeda Batorića i njegov dom Brezovicu. Napokon peti kaže kako je najbolje da im pročita svoje bilješke i uspomene o Batoriću i Brezovici i njihovu prijateljstvu.
Tako su se petorica okupila u starom dvoru onog petog koji im je čitao svoje bilješke.


_Illustrissimus Battorych_

KNJIŽEVNI ROD: proza
VRSTA DJELA: novela

VRIJEME RADNJE: 19. st.
MJESTO RADNJE: Brezovica

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
KORNEL pl. BATORIĆ, „ili kako je bilo na njegovoj litografiji (bio je naslikan u modroj, zlatom izvezenoj surki): Cornelius Battorych alias Miloshich de Nehaj et Livno, perpetuus in Breszovitza, S. C. A. R. Majestatis consiliarius, eques auratus et inclyti comitatus ...ensis supremus comes etc., etc.* - rodio se pod konac osamnaestog stoljeća u Brezovici od oca Vuka, bivšega vicebana i zagrebačkog vel. župana, i matere Leonore rođ. Virány de Tomasin et Ráczfallu, kćeri veoma ugledne mađarske obitelji u Bačkoj. Batorići su pripadali također redu najstarijih hrvatskih obitelji.“

ANALIZA JEZIKA I STILA:
usporedbe: kao sakrita od svijeta, kao mjesec iza noćnih oblaka, kao da im to nije donijelo sreće
epiteti: ozbiljne vrane i lakoumne svrake, guste, mliječne magle

KRATAK SADRŽAJ:
Nedaleko piščeva doma nalazio se stari dvorac u koji je kao dijete volio zalaziti. „Odnekada - još djetetom - volio sam zalaziti u taj zabitni kut, pod stari taj krov ili - kako ga gizdavo nazivahu stoljetna pisma - curia nobilitaris Brezovytza. A i bijaše u svem nešto neobično.“
Opisuje kako je taj dvorac izgledao: pored crne drvene kuće koja se nalazila među bregovima, bila je niska, drvena crkvica posvećena svetom Križu, a nešto dalje nalazio se veliki vrt s uskim puteljcima, ogromnim lipama i voćkama. Tako je izgledala Brezovica.
Vlasnik je bio starac Kornel Batorić, umirovljeni župan neke županije, „muž preko sedamdeset godina, ali čvrste vanjštine i malone lijep starina. Lice sasvim obrijano bilo je puno i rumeno, dok mu je glavu pokrivala još gusta, bijela kosa. Fine crte lica odavale su otmjen izraz, a uz to dobroćudan i blag. I odijelo mu bijaše uvijek elegantno i birano, dakako kroja tridesetih godina; košulje je svaki dan mijenjao, a i svaki se dan sam brijao“.
Iako su se Gjalskom i Batoriću u mnogim temama razilazila mišljenja, bili su dobri susjedi i iskreni prijatelji. Mnoge su dane i noći provodili sjedeći za starim masivnim stolom razgovarajući uz vrč vina. Batorić je govorio o prošlosti, a Gjalski je slušao pun zanimanja.
Gjalski se sjeća susreta s Batorićem nakon što se jedne zime vratio kući nakon više godina školovanja. Vani je snijeg obavio čitav kraj i gledajući taj lijepi prizor, Gjalski se zaželio Batorića i njegove Brezovice, te ga odluči posjetiti. Stupivši u Batorićevu blagovaonicu, vidi kako se, po običaju, kod Batorića sastalo staro društvo. „Bio tu domaći župnik Janko Ercigonja, ujedno vicearciđakon ili, kako se u nas kaže, podjašprišt - bio Đuka Paštrović de Lomna et Gvešće, vlastelin kamenički, zatim Škender Radičević de Glamoč, consiliarius regius - i vlastelin u Radakovu, nadalje Štefica pl. Petrović, županijski sudac i vlastelin brdovački, napokon Lacko pl. Kuntek de St. Pál, nekad honorarius jurassor, a sada općinski bilježnik; sve same sijede glave, udovci, sve takovi koji moraju tražiti najviše svojih simpatija i uspomena na groblju.“ U početku ga društvo nije prepoznalo, no Batorić tad shvati da je to njegov mladi prijatelj te ga zagrli. Nakon toga svi nazdrave što se Gjalski vratio i zapjevaju staru pjesmu: „Nikaj nije lepšega niti veselešega / Neg s prijateli koji su veseli / Zestat se...“.
Kao i uvijek, razgovaralo se o politici. Budući da su jedni bili pripadnici Narodne stranke (osnovane u drugoj polovici 19. st.), a drugi su branili ustav i svetu krunu Kraljevine Mađarske, razvila se ponovno žustra rasprava. Batorić je bio jedan od onih koji su se rado prisjećali i branili stare dane Hrvatske, nisu mu se sviđali današnji ljudi i zakoni. Govoreći o tome, zastao je pogledavši u stari potret svog djeda Mateja koji je živio u tim slavnim danima, a zatim pun ponosa nastavio govoriti o njemu.
Nakon toga zapalili su cigare i lule i sjedili tako neko vrijeme u tišini jer su znali da Batorić ne voli razgovarati nakon prvih nekoliko dimova, pa je stoga tek nakon četvrtog dima Radičević počeo govoriti o tome kako su prije cigare bile bolje. One cigarete koje im je pripravljao Adam Rauch u Lužnici. To je potaknulo Batorića na razgovor. Toliko je toga zamjerao sadašnjem vremenu i stanju u državi, a pogotovo to što mu nije dopušteno da uzgaja duhan na zemlji koju su njegovi preci krvlju stekli i branili. Gjalski je pušio nekakvu njemačku cigaru i to je također pomalo smetalo Batoriću jer njemačka cigara nema takvu bogatu povijest kao što ima Batorićev duhan. Batorić mu kaže da će to njemu možda biti smiješno što on tako zagovara domaće, hrvatske proizvode, no Gjalskom to nije bilo smiješno, nego je pozorno slušao što mu Batorić govori.
Nakon razgovora o cigarama uslijedilo je sjećanje na stare dane. Prvo se razgovaralo o svemu i svačemu. „I tako su nastavljali dok nisu uzdignutim i jačim glasom, a s pravim entuzijazmom, uzeli slaviti i hvaliti ono prošlo doba mladosti svoje i otaca svojih. Napokon se i nazdravilo čašom vina onim dobrim, starim vremenima, a Batorić je latinskim govorom slavio sjaj, plemenštinu i poštenje negdašnje gospode hrvatske.“
Ubrzo je pao i mrak, no nitko nije mislio na to da sobu osvijetli svijećama, nego im je jedina svjetlost dopirala iz stare peći. Tad se počelo razgovarati o ljudima koji su davno umrli. Kad im je sluga donio svijeće, Batorić je opet počeo govoriti što mu smeta u vezi s novim vremenom i ljudima. Govori o tome kako su prije svi bili bogati, a sad jedva preživljavaju. Nekad se svatko ponosio time što je Hrvat, a čak su i stranci htjeli živjeti u Hrvatskoj, a sad stranci upravljaju svime.
No čak i ta rasprava nije uspjela otjerati veselje iz društva. Uživali su razgovarati uz toplu peć u toj hladnoj zimskoj noći. Već je skoro i ponoć otkucala, no njima san još uvijek nije dolazio na oči. Batorić pozove slugu da im donese još vina i druge svijeće, no i ogladnili su pa su i večerali po drugi put. Kad je sat odzvonio ponoć, kroz sobu zaurla strašan zvižduk. Tad Gjalski shvati da je to vjerojatno hladan zimski vjetar našao prostor kroz koji će ući u kuću jer Batorić već 25 godina nije ništa popravljao na kući. To ih je napokon uvjerilo da idu kući spavati.
Kornel pl. Batorić potomak je jedne od najstarijih hrvatskih obitelji. Batoriće su tad još nazivali i Milošići. Potječu iz predjela blizu rijeke Sane što je prije pripadao Hrvatskoj, no kasnije je pripao Bosni. Za vrijeme prve su navale Turaka Batorići otjerani iz svojih gradova, a gradovi su prodani Turcima. Batorići su se žalili saboru i kralju, no nitko nije uzimao njihove žalbe u obzir. Prije nego što se obitelj opet uspjeli uzdignuti, trojica su sinova poginula u ratu s Turcima, a tek je četvrti dobio kraljevsku donaciju u križevačkoj županiji. Tu su se Batorići domogli ugleda i moći, posebno ženidbom s posljednjom kćeri mađarske obitelji Bator, te se otad počinju nazivati Batorići. No i iz križevačke su županije Batorići bili otjerani zbog Turaka i ponovno njihove žalbe nisu urodile plodom. Srećom po Batoriće, u Zagorju je izumrla obitelj Brezovića, a budući da su im to bili rođaci, kralj im je dodijelio Brezovicu. Tako su Batorići dospjeli u Zagorje. „Od toga doba ispunjaju mnogi list u povijesti gornjih triju županija hrvatskih.“
Svih se tih dostojanstvenika Kornel Batorić vrlo rado prisjećao. Čuvao je i nekakav spis koji je njegov otac napisao pod naslovom „Paskvil nekojega vrednoga Francuza van dan i rastepen leta 1794“, koji je započinjao riječima: „Zakaj išli bi Horvati proti Francuzu vojuvati... / Bolje bi se z njim složiti, pak po vseh skup vudriti...“. Otac je Kornela poslao u Ugarsku na školovanje, gdje je obavezno učio i njemački i francuski jezik. Kad je otac umro, Kornel se vratio kući i započeo svoju karijeru županijskog odvjetnika u domovini, a isto se tako istaknuo i u politici kao izvrstan govornik. Kad je imao 25 godina, kraljevska ga je deputacija izabrala za glavnog govornika. Za nekoliko je godina postao županom neke županije, pa se opet vratio u Hrvatsku. No uskoro je došlo novo vrijeme. „Kako je Batorić bio mirne i obzirne ćudi, mogao je i u Hrvatskoj i u Ugarskoj postrance ostati.“ U Ugarskoj su se u njega svi pouzdali, dvor ga je mnogo cijenio i Batorić mu je bio odan. No u Hrvatskoj se novo vrijeme sasvim drugačije manifestiralo. Tu se više nije obraćala pozornost na povijesni kontekst, povijest naroda. „Dok je probuđena narodna svijest bila u granicama određenima prošlošću, Batorić je također krepko stajao uz taj pokret.“ Ali „kad se pak taj pokret zavio u oblake ilirizma, kad ga je, ma i preko njegove volje, umjela za se upotrijebiti bečka uprava, - tad je Batorić, taj slavljeni jurist, ne mogavši shvatiti kako bi se moglo stoljetnim diplomama, člancima i ugovorima priznato hrvatsko ime zamijeniti ilirskim - kojim su po njegovu znanju dosele domaću kraljevinu nazivali samo fratri u svojim kronikama -“, tad je Batorić okrenuo leđa novom pokretu jer pokret više nije slavio prošlost, nego su se stvarale nove ideje koje nisu imale uporište u prošlosti.
Opreke su postajale sve oštrije i u Ugarskoj i u Hrvatskoj. Batorića su tako poslali u neku županiju kako bi proveo istragu protiv „iliraca“. On je to shvatio kao građansku parnicu, pa se držao toga da sve objektivno istraži, no to se nije svidjelo Mađarima, koji su htjeli vidjeti obješeno barem deset iliraca, a ni ilircima se nije svidjela Batorićeva istraga jer „ih zove na sud radi činâ skroz patriotičnih i za »probuđenje narodne svijesti potrebitih«“. Mađari optužiše Batorića da s ilircima kuje urotu protiv njih, a ilirci su ga optužili da s Mađarima kuje urotu. „To bijaše dosta da se mjesto Batorićevo uzdrma.“ I tako je Batorića svrgnulo novo vrijeme.
Tako se Batorić vratio u Brezovicu, u ladanjski mir, no ubrzo je opet poželio raditi. No znao je da tu želju ne može ostvariti te je bio prisiljen na taj mir u koji je silom došao. Predugo je bio u središtu gradske vreve te se vrlo teško privikavao na sadašnji mir. „A što je još gore bilo: sve ono što je novi svijet donosio protivilo se toliko njegovu uvjerenju, protiv svega dalo bi se toliko toga reći - a on jadnik - nitko ga i ne pita, kao da baš nije više ni na svijetu!“ Tako su započeli mučni dani starosti za Batorića jer je bio sam samcat, a budući da je tijekom čitava života bio previše zauzet poslom, nije se ni oženio.
Tako su prošle mnoge godine, a osim nekoliko susjeda, nitko ga nije ni posjećivao, niti je on išao nekome u posjetu. Ali nikad nije prestao biti ljubazan i veseo. Obožavao je svoju Brezovicu toliko da nije dao da se išta u njoj pomakne sa svog mjesta. „Što ga je brige bilo da je štogod nužno trebalo popravka; on nije dopuštao novotarija. Ta povrijedio bi bio te ostatke iz boljih vremena kad bi se pomiješali s klincima ili čavlima današnjih dana. U svojoj ljubavi prema svojoj kuriji nije opažao kako se sve više raspada: zato i nije mogao vjerovati, da bi ikad bilo moguće, te bi tako stara kuća, što je toliko vjekova prkosila svim burama i nevoljama, mogla jednom propasti!“
Što je Batorić bivao stariji, sve je rjeđe napuštao Brezovicu, sve dok jednog dana nije više išao nikamo, čak ni najbližem susjedu. U svom je dvorcu vrijeme provodio čitajući svoje latinske knjige, Ovidija, Horacija i Vergilija, a jedino je zimi volio ići u lov. Gospodarstvo i ključeve dvorca povjerio je svom slugi Vanku. No ni u Brezovici se nije mogao oteti sukobima s novim vremenom, osobito što se tiče stvari oko imovine. Bio je prilično bogat i u posljednje vrijeme, osim Brezovice imao je kuće u Zagrebu i Varaždinu, no to nije ništa naspram onoga što su Batorići nekad posjedovali. „Nekoć osim Brezovice još dvije kraljevske donacije u križevačkoj i zagrebačkoj županiji, tri biskupska predija u Posavini kraj Zagreba i u Banatu, kuće u Zagrebu, Varaždinu i Požunu, gdje su Batorići poradi sabora imali stalne stanove.“ No Batorićev je otac mnogo izgubio u nekakvom poslu s dobavljanjem žita, a takva je nesreća zadesila i Batorića. Izgubio je vrijedne radnike, morao platiti poreze, no on je ipak i dalje trošio kao i prije. Nastale su i mnoge pravne razmirice sa seljacima, no Batorić je to sve prepustio odvjetnicima neka riješe. „No novi svijet i stari svijet kad se razumiju?“ Tako je Batorić izgubio mnogo novca, a posljednja je parnica bila najgora. U jednu od Batorićevih šuma seljaci su vodili stoku na ispašu, za što su plaćali danak, no nakon svih tih parnica, seljaci nisu više plaćali, a i dalje su dovodili stoku u tu šumu. Tako je došlo do sudske parnice. Seljacima nije bilo jasno zašto oni ne bi mogli dovoditi stoku na ispašu kad su to radili oduvijek, no Batoriću je trebao taj novac koji su seljaci prestali davati. Tako se ta parnica odužila na 25 godina uz gotovo svakodnevne sukobe između Batorića i seljaka.
Tako je bilo i posljednje godine. Gjalski priča kako su bili u lovu krajem veljače. Dan je bio divan i njih su dvojica ulovili mnogo životinja. Dođoše tako do nekog luga za koji su čuli da je u njemu lisica i stoga su se htjeli okušati i u lovu na lisicu. Lugar Janko odveo ih je na najbolje mjesto na kojem će čekati da lisica izađe. Gjalski začuje lavež pasa, i ubrzo pored njega izleti lisica, a on ju ubije. Pobjedonosno počne vikati, no začuje malo daje viku i razabre Batorićev glas. Gjalski ode do njega i vidi kako Batorić sav bijesan viče na razjarene seljake sa sjekirama. Gjalski odvuče Batorića odatle jer su seljaci krenuli i na njega te tako sazna kako je došlo do svađe. „Pred Batorićem je ležao mrtav najmiliji mu pas Nimrod, sasječen na nekoliko komada; a među seljacima vidjele se krvave sjekire.“ Seljaci su mu vikali neka se više ne pojavljuje na njihovoj zemlji. Tad Gjalski odvede tužnog Batorića kući. Taj su se dan brzo rastali.
Sutra ujutro Gjalski ode k Batoriću provjeriti kako je, a vidi kočiju ispred Brezovice. Vanko reče kako Batorić ide u Zagreb. Izlazi i Batorić te ga Gjalski pita kamo ide, a Batorić mu odvrati na njemačkom: „Idem u Zagreb k svomu odvjetniku radi toga nesretnoga luga; hoću da jednom svemu tomu učinim kraj.“. Vratio se sutradan te pozvao Gjalskog k sebi kako bi mu priopćio da je istjerao pravdu te da će mu lug biti vraćen u travnju. Dan se predaje sve više približavao. „U predvečerje urečena dana stigoše iz grada sudbeni vijećnik s pristavom, kotarski sudac Petrović i odvjetnici obiju stranaka. Svi se nastaniše u Brezovici. »Da ne budu sami«, poslao je Batorić po mene i župnika Ercigonju. Budući da se držalo da će uredovanje biti bez ikojih poteškoća, nije vijećnik odredio ništa posebno, te smo svi bili posve bezbrižni.“ Kasnije na večeri Batorić je bio sretan što je napokon vratio ono što mu pripada, te dok su svi držali govore, Gjalski pogleda kroz prozor i ugleda Batorićevu staju kako gori. Svi su izašli van, no nije bilo pomoći. Batorić je nepomično stajao nasred dvorišta i gledao buktinju. Kad se naposljetku srušio i krov staje, Batorić je samo promrmljao: „Bez krova dakle!“ i pao mrtav na hladnu zemlju.
„Puklo mu srce od velike boli. Ah - ljubio ju je, ljubio tu staru svoju kuću, to gnijezdo roda svoga. Nestalo nje, nestalo i njega! I posljednji Batorić nije ležao na odru pod svojim krovom; bijedniku je novo vrijeme i to uzelo. No za štolu je ipak dobio župnik po starom običaju osedlana konja.“

18
Funny pics / Halo Banka...
« poslato: Januar 26, 2012, 18:39:54 »

19
Funny pics / Bastards!
« poslato: Januar 26, 2012, 18:37:30 »


 wink

20
Funny pics / Stupid computer
« poslato: Januar 26, 2012, 18:35:23 »
http://img.photobucket.com/albums/v190/bob3160/Smile/YouGotMail.gif

21
Serije / How I met your mother / Kako sam upoznao vašu majku
« poslato: Decembar 17, 2011, 12:56:22 »
Kako sam upoznao vašu majku



Kako sam upoznao vašu majku (engl. How I Met Your Mother) je američka humoristička televizijska serija TV mreže Si-Bi-Es. Pilot-epizoda serije emitovana je 19. septembra 2005. Tvorci serije su Krejg Tomas i Karter Bejs. Većinu epizoda režirala je Pamela Frajman, pet je režirao Rob Grinberg, dve Majkl Šej i jednu Nil Patrik Haris. U Srbiji se serija prikazivala 2010. na RTS 2 zaključno sa krajem treće sezone. Od 2010. se emituje na Foks lajfu.

Radnja sitkoma smeštena je u 2030. godinu i otac priča deci kako je upoznao njihovu majku, tako da se prava radnja odigrava u sadašnjosti. Ideju autora je bila: "Napišimo nešto o našim prijateljima iz mladosti i ludorijama koje smo pravili u Njujorku". Glavna muzička tema serije je preuzeta iz kompozicije Hey Beautiful (Hej, lepotice) grupe The Solids čiji su članovi tvorci ove serije.

Do 2011. emitovano je šest sezona serije sa ukupno 136 epizoda. Svaka epizoda traje oko 21 minut. Si-Bi-Es je najavio snimanje osme sezone. dok je sedma sezona počela sa emitovanjem 19. septembra 2011, sa dve epizode u premijeri.

Glavne uloge

    Džoš Radnor kao Ted Mozbi
    Džejson Sigel kao Maršal Eriksen
    Kobi Smalders kao Robin Šerbatski
    Nil Patrik Haris kao Barni Stinson
    Alison Hanigan kao Lili Oldrin
    Bob Saget kao Ted Mozbi u budućnosti (samo glas)

Sporedne uloge

    Lindsi Fonseka kao buduća ćerka (2005-)
    Dejvid Henri kao budući sin (2005-)
    Maršal Maneš kao Randžit (2005-)
    Džo Nivs kao Karl, vlasnik kafića Maklarens (2005-)
    Šarlin Amoja kao konobarica Vendi (2005-)
    Bil Fagerbaki kao Marvin Eriksen Stariji (2005-2011)
    Ešli Vilijams kao Viktorija (2006, 2011-)
    Dejvid Bertka kao Skuter (2006-)
    Ribaka Hoj kao Vanesa (2006-2007)
    Džo Manganelo kao Bred (2006-)
    Brajan Kalen kao Bilson (2006-)
    Taran Kilam kao Blaumen (2006)
    Aleksis Denisof kao Sendi Rivers (2006, 2011-)
    Vejn Brejdi kao Džejms Stinson (2006-)
    Sara Čok kao Stela Zinman (2008-2009)
    Britni Spirs kao Ebi (2008)
    Kris Romano kao Panči (2008-)
    Franses Konroj kao Loreta Stinson (2009-)
    Bendžamin Koldajk kao Don Frenk (2009-2010)
    Lora Pripon kao Karen (2009-2010)
    Rejčel Bilson kao Sindi (2010)
    Ben Verin kao Sem Gibs (2010-)
    Dženifer Morison kao Zoi Pirson (2010-)
    Kajl Maklaklan kao Džordž van Smut,"Kapetan" (2010-)
    Nazanin Bonijadi kao Nora (2011-)
    Džon Litgou kao Džerom "Džeri" Vitaker (2011-)

Likovi - Detaljan opis
Prikaži sadržaj
Teodor Ted Evelin Mozbi (25. april 1978) je glavni lik serije Kako sam upoznao vašu majku. On je, takođe, narator iz budućnosti (2030. godine) koji priča svojoj deci kao je upoznao njihovu majku. On je arhitekta i romantičan tip koji veruje u idealnu verziju ljubavi. Želi da se oženi i ima decu. Njegov najbolji prijatelj je Maršal Eriksen. Zajedno su išli na koledž, a posle toga su zajedno u stanu u Njujorku skoro osam godina. Ted se rodio i odrastao u Ohaju, zajedno sa roditeljima Virdžinijom i Alfredom i sestrom Heder. Njegovi roditelji se razvode 2006. godine, a majka mu se ponovo udaje 2010. godine. Ted je prvo radio u preduzeću kao arhitekta, zatim, pošto je otišao iz nje, otvara privatnu firmu koja uopšte nema posla. Radio je kao profesor arhitekture od 2009, a 2010. paralelno sa tim poslom dizajnira novu zgradu Golijat nacionalne banke u kojoj radi njegov dobar prijatelj Barni Stinson (koji mu je i dao taj posao). Cela priča vodi ka tome kako je Ted upoznao svoju buduću ženu, mada se o njoj zna veoma malo. Po svoj prilici, upoznaće je 2013. godine, kad bi trebao da bude kraj osme i poslednje sezone serije. Ted je imao više devojaka kroz seriju, od kojih su najznačajnije (pojavljivale su se u više epizoda) Robin, Stela, Viktorija i Zoi. Ted je stalno u potrazi za idealnom devojkom i za svaku novu koju upozna, nada se da je ona prava. Njegov omiljeni film je Ratovi zvezda. Takođe, uživa u klasičnoj kniževnosti, umetnosti i, naravno, arhitekturi. Za svaku poznatu građevinu na svetu zna neke zanimljive podatke, koji su ,u stvari, dosadni svima osim njemu. Miroljubive je prirode (kako se saznaje, nikad nije bio u pravoj tuči) i ceni svoje prijatelje. Tokom serije je društvo počelo da otkriva svoje dvojnike. Tedov dvojnik je meksički rvač koji se bori protiv robota u šou Roboti protiv rvača.

Maršal Eriksen je Tedov najbolji prijatelj još sa koledža, devedesetih godina. Rođen je u Minesoti, 1978. godine. Iako je visok 1,93, on je najniži član svoje mnogobrojne porodice. Studirao je pravo, i diplomirao je 2007. godine, kao advokat. Mada je hteo da bude advokat koji će spasavati životnu okolinu, nije se prihvatio tog posla do 2011. godine, zbog male plate. Radio je nakratko u jednoj firmi koja je uništavala prirodu, ali kad se šef izvikao na njega, dao je otkaz. Kasnije je našao posao u Golijat nacionalnoj banci, gde je radio do proleća 2011, kad i tamo daje otkaz. U jesen te godine nalazi posao u firmi koja spasava životnu sredinu. Budući Ted otkriva da će ta firma biti uspešna u spasavanju Zemlje. Maršal je veoma dobar u igrama svih vrsta, ješan je i zainteresovan je za sve paranormalne pojave (Jetija, Čudovište iz Loh Nesa,vanzemaljce...). Takođe ume dobro da svira klavir i gitaru. Maršal je krupan i jak, ali ima veoma meko srce, strašljiv je i ne dešava se retko da se čak i rasplače. Takođe je stidljiv i ne ume da laže. Oženjen je sa Lili. Upoznao ju je na koledžu 1996. godine. Odmah su se zaljubili jedno u drugo i bili su u vezi 11 godina pre nego što su se venčali. Maršalov dvojnik je Maršal s brkovima, kako ga zovu. To je Španac koji se pojavljuje na reklamama za novac.

Lili Oldrin je Maršalova žena. Rođena je i odrasla u Njujorku. Kao i Maršal i Ted, ' 78. je godište i išla je na isti koledž. Tamo je upoznala Maršala i odmah je počela da izlazi sa njim. Živela je u stanu koji je pretvoren u kineski restoran, pa se preselila kod Teda i Maršala. Udaje se 2007. za Maršala i oni se sledeće godine sele u drugi stan. Imali su problema da ga kupe jer je Lili imala ogroman dug na kreditnim karticama zato što je zavisna od kupovine i stalno kupuje odeću. Lili je vaspitačica u vrtiću, ali njen neostvareni san je da postane poznata slikarka. Zato se i dalje bavi amaterskim slikanjem, mada njeni radovi nisu ništa vredeli dok nije otkrila da imaju smirujuć uticaj na pse. Zato ih je počela prodavati veterinarima. Ona ne može da sačuva tajne, ali i pored toga je veoma brižna osoba i pomaže svojim prijateljima kad god može (najčešće u emocijonalnim savetima). Međutim, ona mnogo voli da se petlja u tuđe živote i tajno je posvađala Teda sa sedam njegovih devojki. To je uradila zato što je procenila da se neće uklopiti u njihovo društvo. Ted to kasnije saznaje i veoma se naljuti na nju, a ona se pokaje. Posle deset godina veze sa Maršalom, razmišljala je o tome kako je propustila mnoge životne prilike zbog njega. Zato je raskinula sa njim i otišla u San Francisko. Tamo je pokušala da se bavi slikanjem i da nadoknadi život koji je izgubila, ali je shvatila da jedino istinski voli Maršala. Zato se posle tri meseca vratila u Njujork. Maršal je prvo nije hteo nazad, ali su se vremenom pomirili i nastavili život zajedno. Oni od 2010. pokušavaju da dobiju dete, što se konačno dešava 2011, kad se otkriva da je Lili trudna. Očekuje se da će se dete roditi u maju 2012. godine[5]. Lilina dvojnica je striptizeta Džasmin u striptiz klubu u koji Barni voli da ide.

Robin Čarls Šerbatski
(23. jul 1980) je Kanađanka iz Vankuvera koja je došla da živi u Njujorku.Robin potiče iz bogate porodice u kojoj su je tretirali kao dečaka (otuda i potiče njeno srednje ime - Čarls). To je prouzrokovalo da i sada voli hokej, pucanje i da je ponekad gruba. Kao šesnaestogodišnjakinja bila je tinejdžerska pop zvezda u Kanadi sa pesmama Hajdemo u šoping - centar (Lets go to the mall) i Kule u pesku (Sandcastles in the sand). Posle se postidela svoje pevačke karijere i postala ozbiljnija u životu. Ted je prvi put upoznaje 2005. godine u prvoj epizodi serije. On se odmah zaljubljuje u nju i na prvom sastanku otkriva da ima sve osobine njegove savršene devojke. Dugo je pokušavao da je navede da uđu u vezu, ali ona ga je odbijala do kraja prve sezone, kad konačno kreću da se zabavljaju. Bili su zajedno do kraja druge sezone, kad shvataju da žele različite stvari i da je bolje da raskinu. Ipak, ostaju prijatelji, ali im je trebalo dosta vremena da se osaćaju opušteno kad su sami. U četvrtoj sezoni, Robin se useljava kod Teda u stan, kao cimerka. Kad ju je Ted upoznao, Robin se počela družiti sa ostatkom društva i vremenom ona i Lili postaju najbolje prijateljice. Robin se na kraju četvrte sezone počinje zabavljati sa Barnijem, ali brzo raskidaju. Posle par meseci Robin se zaljubljuje u svog saradnika Dona, ali im se i ta veza ubrzo raspada. Robin je televizijska voditeljka, mada prilično neuspešne karijere. Prvo je radila u noćnim vestima kanala Metro vesti 1 (Metro news 1), ali je dobijala samo smešne i neozbiljne teme kao što su Da li vaša beba pokušava da vas ubije. Posle je kratko vodila engleske vesti u Japanu, da bi tamo dala otkaz i vratila se u Njujork. Neko vreme je bila bez posla, ali se onda zaposlila u programu Probudi se, Njujork! (Come On Get Up New York) koja je počinjala u četiri ujutro. Krajem 2010. godine prelazi u ozbiljnije vesti - Vesti širom sveta (World wide news). Uprkos svemu, ona je veoma profesionalna i ozbiljna na poslu, čak i kad su teme loše, mada joj se dešavaju smešne situacije (jednom je upala u konjsku balegu dok je intervjuisala kočijaša). Robinina dvojnica je lezbejka koju su jednom sreli na ulici (po svoj prilici je igračica bejzbola).

Barnabas Barni Stinson je rođen 1976. na Staten Ajlandu. Njegova majka je samohrano odgajala njega i njegovog polubrata Džejmsa, a zarađivala je kao prostitutka. Barni je do šeste godine živeo i sa ocem, mada je mislio da mu je to ujak, kad je on otišao iz njegovog života, a sreli su se tek posle skoro 30 godina. Barni je ženskaroš koji koristi razne cake da zavede devojke, spava s njima i onda ih ostavi i nikad ih više ne vidi. Krajem četvrte sezone proslavlja dvestotu ženu sa kojom je spavao. Prilično je odvratan što se seksualnosti tiče, stalno pokazuje drugima slike i prepričava priče svojih avantura, ide u striptiz klub i ima ogromnu kolekciju porno filmova. Vrlo je bogat, mada, kad god ga pitaju šta radi u životu, on odgovara sa : Molim te.... Zna se samo da radi u Goliat nacionalnoj banci. Obožava da nosi odela, igra lasersku pucnjavu i izvodi magične trikove. Stalno koristi reči sjajno (awesome) i legendarno (legendary). Takođe, konstantno prihvata neobične izazove koje mu ,u stvari, niko ne postavlja. On sve vreme misli da je i Tedu i Maršalu najbolji prijatelj, iako mu obojica govore da su oni jedan drugom najbolji prijatelji. Saznaje se da je Barni nekad bio dete cveća, veren za devojku Šenon, pun idealizma i ni približno ovakav kakav je sad. Međutim, sve se to promenilo kada ga je devojka ostavila za bogatog čoveka koji nosi odela. To je promenilo Barnija i on je tad (u 23. godini) prvi put spavao sa ženom, počeo da nosi odela i da veruje da je njegov život sjajan. Barni je samouveren i duhovit, ali se otkriva da, kad su u pitanju prava osećanja, postane vrlo emotivan i nesiguran. To se najviše videlo kad se, početkom četvrte sezone, zaljubio u Robin. Proveo je skoro godinu dana boreći se sa svojim osećanjima, da bi na kraju otpočeo ozbiljnu vezu s njom, ali brzo raskidaju. Međutim, ostaje puno nedorečenog, i autori naglašavaju da će biti još obrta oko njih dvoje[5]. Barniju se u šestoj sezoni dopadne sipatična Robinina prijateljica Nora, koja ga odbija kad shvati da ju je lagao oko želje za brakom i decom. Ipak, u poslednjoj epizodi sezone pristaje da sa njim ode na kafu (što je u seriji šifra da hoće da mu se vrati). Barni i Nora kreću da se zabavljaju u sedmoj sezoni, što Robim natera da shvati da još ima osećanja prema Barniju. Saznaje se da će Ted svoju buduću suprugu upoznati na Barnijevom venčanju, ali se ne zna ko je devojka kojom se ženi. Barnijev dvojnik je ginekolog i stručnjak za ljudsku oplodnju, dr Stengel.

Buduća žena je lik koji dosad nije viđen u seriji. Sadašnji Ted je još nije upoznao, a budući Ted je rekao vrlo malo o njoj. Prvo se saznalo da je priča o tome kako ju je upoznao povezana sa žutim kišobranom. Zatim slede još neki tragovi: majka je bila na žurci za Dan Svetog Patrika na kojoj su bili Ted i Barni, ali nisu je upoznali, i gde je Ted našao taj kišobran; saznaje se da ona najverovatnije ima tamnu kosu, jer Ted ukazuje da, kad bi mu žena imala plavu kosu (kao Stela Zinman, koja je zamalo i postala njihova majka), i njegova deca imala plavu kosu (njih dvoje imaju kosu slične nijanse kao što je Tedova - crna); majka je studentkinja koja studira ekonomiju i bila je u učionici kad je Ted predavao arhitekturu (to je bila pogrešna učionica - on je mislio da je arhitektura, ali bilo je ekonomsko odeljenje), ali nije bila prikazana, a Ted je saznao da je bila tamo tek kad ju je upoznao; njena cimerka je Sindi, devojka sa kojom je Ted kratko izlazio, a koja je bila ljubomorna na njegovu buduću ženu zato što je, po njenim rečima, lepa i momci se stalno zaljubljuju u nju; Sindi je pričala stvari za koje je mislila da je sve najgore o njoj (na primer da slika robote koji igraju različite sportove ili da pravi doručak koji peva), ali je Tedu to izgledalo sjajno; kad su bili u Sindinom stanu, saznaje se da majka sluša grupu Jednorozi (Unikorns), da svira bas gitaru u bendu i da čita knjige naslova tipa Kraj sveta, što je veoma slično Tedovim interesovanjima; kad je Ted odlazio iz tog stana, posle raskida sa Sindi, zaboravio je žuti kišobran, i tako ga je majka dobila nazad; u premijernoj epizodi šeste sezone se saznaje da ju je upoznao na venčanju na kom je bio kum; kasnije u toku sezone njegov drug iz škole Panči ga pita da mu bude kum na predstojećem venčanju; isto ga pita i Robin, u slučaju da se ikad uda. Ipak, na kraju se saznaje da je to Barnijevo venčanje.

Budući sin i ćerka su najverovatnije rođeni ranih 2010-ih, zato što su tinejdžeri 2030. Malo se zna o njima, sem da još ne znaju kako su im se roditelji upoznali. U više epizoda se naglasilo da Ted hoće da ih nazove Luk i Leja, po likovima iz Zvezdanih ratova, koji je njegov omiljeni film.

Karl je šanker i vlasnik kafića MekLerens (MacLaren's). Pojavljuje se u više epizoda, počev od prve, kao sporedni lik. Glavni likovi provode deo svake epizode u tom kafiću. Ideja za njega nastala je po kafiću MekGiz(MacGee's), u koji su autori voleli da idu[6].

Vendi je konobarica u istom kafiću. Družina je uvek oslovljava sa konobarica Vendi (Wendy the Waitress). Bila je u vezi sa Barnijem, mada je on bio sa njom samo zbog seksa. Kada su raskinuli, on je bio ubeđen da ona hoće da ga ubije, zato što je primila raskid vrlo mirno, a to je, po Barnijevom shvatanju, znak ludila. Ted ju je sreo 2021. godine u Hong Kongu, gde se saznaje da se udala za Maršalovog bivšeg saradnika Mikera, a njihovu ljubav prouzrokovala je zajednička mržnja prema Maršalu posle nevolja koje im je zadala njegova opsednutost ekologijom. U budućnosti imaju troje dece.

Rendžit
je vozač poreklom iz Bangladeša koji je vozio glavne likove u više navrata (na primer, Maršala i Lili posle njihovog venčanja i Teda za vreme njegovog sastanka). Posle postaje Barnijev profesionalni vozač. Uvek se javlja vrlo karakterističnim "Hello" (zdravo). Pojavljuje se u 11 epizoda.

Viktorija je Tedova devojka koju je upoznao na venčanju zajedničkih prijatelja, Stjuarta i Klaudije. Radi u poslastičarnici i napravila je tortu za venčanje. Ted i ona provedu tu noć upoznavajući se, ali obećaju jedno drugom da se neće viđati više. Međutim, brzo krše to obećanje i počinju da se zabavljaju. Viktorija posle odlazi u Nemačku i Ted i ona pokušaju vezu na daljinu. Robin je shvatila da ima osećanja prema Tedu kad se zabavljao sa Viktorijom. Jedne noći, kad su se Ted i ona zamalo upustili u vezu, on ju je slagao da je raskinuo sa Viktorijom, ali kad je otišao u kupatilo, ona je zvala iz Nemačke i Robin je odgovorila. Tada se Robin i Ted posvađaju, a Viktorija stvarno raskine sa njim. Viktorija se vratila u seriju u drugoj epizodi sedme sezone. Ted je sreće na balu arhitekti, gde je uređivala desert. Ona i Ted odlaze kod nje u poslastičarnicu, jer je Ted hteo da joj pomogne u poslu da bi se iskupio što ju je varao (sa Robin) za vreme veze na daljinu. Saznaje se da Viktorija ima dečka Klausa, sa kojim će se veriti. Ona i Ted se poljube.

Stela Zinman je dermatolog koja skidala Tedovu tetovažu leptira koju je dobio jedne noći kad je bio pijan. Tokom deset tretmana je pokušavao da je ubedi da izađu. Prvo ga je odbijala, pošto je samohrana majka osmogodišnje devojčice. Međutim, ubrzo počinju da se zabavljaju i Ted je zaprosi na kraju treće sezone. Bila je velika šansa da je ona majka, jer je odgovorila sa "da". Na samom venčanju ga ostavlja zbog svog bivšeg dečka, karate trenera i oca njene ćerke Lusi, Tonija Grafanela. Pojavljuje se i kasnije, pri kraju četvrte sezone, kad je Toni stalno pokušavao da nadoknadi Tedu što mu je preuzeo Stelu. Ted ga je odbijao, i na kraju mu je rekao da ne želi Stelu nazad jer ga je lagala i ostavila na venčanju. To prouzrokuje Tonija da je ostavi, ali Ted joj ipak pomogne da je pridobije nazad. Posle se Stela, Toni i Lusi sele u Kaliforniju. Ted posle prihvati Tonijevu ponudu da predaje na fakultetu, što je važan korak u upoznavanju njegove buduće žene. Toni kasnije napravi film Nevesta u kojoj je prepričao Tedov i Stelin raskid, ali tako što je Teda predstavio kao negativca u toj priči, a sebe kao pozitivnog lika. Film je stekao veliku popularnost u celom svetu. Stela se pojavljuje u 9 epizoda.

Džejms Stinson je Barnijev polubrat. Njegov otac je Sem Gibs, katolički sveštenik, što se otkriva 2010. godine. Džejms je Afroamerikanc. Veoma je sličan Barniju - nosi odela, govori reči legendarno i sl. Međutim, Džejms je homoseksualac i ulazi u brak sa svojim dečkom. Oni usvajaju dete, što veoma usrećuje Barnija jer postaje "ujka Barni".

Bred je Maršalov prijatelj sa pravnog fakulteta. Zajedno su se družili kad su obojica raskinuli sa svojim devojkama. Bredu se, takođe, pomalo sviđa Robin, i jenom je pozove na hokejašku utakmicu, ali ih Barni prekine i udari Breda u lice jer su Barni i Robin tada počeli da se zabavljaju.

Stjuart je Maršalov i Tedov dobar prijatelj. Na venčanju Stjuarta i Klaudije, njegove devojke, Ted upoznaje Viktoriju. Takođe, Stjuart ide na Maršalovo momačko veče. U šestoj sezoni Stjuart i Klaudija dobijaju bebu koju nazivaju Ester.

Don Frenk
je Robinin saradnik na vestima Probudi se, Njujork! (Come On Get Up New York). Pre je bio profesionalan na poslu, kao i Robin, ali je prošao kroz razvod i prestao da mari za sve. Pušio je dok je prenosio vesti, čak nije ni pantalone nosio. Ipak, Robin i on se zaljubljuju jedno u drugo, što menja Donov odnos prema poslu. Veza im je postala ozbiljna, pa se Robin preselila kod Dona. Međutim, na kraju pete sezone, on ju je ostavio zbog posla u Čikagu. Pojavljuje se u 6 epizoda.

Zoi Pirson
je Tedova devojka kroz deo šeste sezone. Protestvovala je zbog odluke Golijat nacionalne banke da uništi stari oronuli hotel Arkadiju u kojem je odrasla. Zgrada treba da se sruši da bi se izgradilo novo sedište banke koje dizajnira Ted. On upoznaje Zoi, koja mu se dopadne uprkos tome što protestvuje oko njegovog posla. Kad je saznala da Ted stoji iza zgrade banke, Zoi se okomila na njega i pravila mu je, po njegovim rečima, "pakao od života". Vremenom postaju prijatelji, kad Ted shvati da je ona razočarana što ćerka iz drugog braka njenog eksentričnog muža koji je sam sebe prozvao Kapetan, neće da provede Dan zahvalnosti sa njom. Kapetan je, inače, 25 godina stariji od Zoi i oni se razvode. Ona tada shvati da ima osećanja prema Tedu, i oni počinju da se zabavljaju. Kad je komisija za znamenitosti ipak odlučila da se hotel oko kojeg Zoi protestvuje mora srušiti (tj, da ne može biti znamenitost), a Ted ih podrži, ona ga ostavlja. Kasnije je pokušala da mu se vrati, ali bez rezultata.

Loreta Stinson je Barnijeva majka. Nekada je bila prostitutka, ali se, kad su joj deca osrasla, promenila i postala primerna osoba. Krila je identitet očeva i Barniju i Džejmsu, ali im ih u toku šeste sezone obojici otkriva.

Džerom Vitaker
je Barnijev otac. Nekada je bio "Ludi Džeri", mladić sličan Barniju - voleo je žurke, udvarao se ženama... Kao i Barni, bavio se magičnim trikovima. Živeo je sa njim i njegovom majkom do Barnijeve šeste godine, ali ga je on pamtio kao "ujka Džerija". Loreta Stinson je rekla Džeromu da mora da ode iz Barnijevog života jer ima "loš uticaj na njega". Tek posle 30 godina, Barniju je majka otkrila ko mu je otac. On i Džeri se upoznaju 2011. godine, ali Barni se razočarava u svog oca kad je shvatio da više nije "Ludi Džeri", već instruktor vožnje koji ima porodicu: ženu, ćerku studentkinju i jedanaestogodišnjeg sina. Do sada se Džerom pojavio u dve epizode. Barni je pokušao da ga navede da se vrati svom starom životu, za sada bez uspeha.

Epizodne uloge

Prikaži sadržaj
Sendi Rivers je bio Robinin saradnik na Metro vestima 1 (Metro news 1). Vrlo je uobražen i stalno je pitao Robin da izađu, sve do noći kad je pristala, na šta je Ted bio vrlo ljubomoran, jer je tad bio zaljubljen u Robin. Ipak, nisu izašli jer je počela oluja za koju je Ted mislio da ju je sam izazvao jer je igrao ples prizivanja kiše. Sendi posle prelazi u CNN, a u šestoj sezoni ponovo postaje Robinin saradnik na Vestima širon sveta (World wide news). Saznaje se da Sendi nosi tupe, tj. da je ćelav. Glumac Aleksis Denisof (Sendi) je muž glumice Alison Hanigen (Lili).

Kejti Šerbatski je Robinina mlađa sestra. Prvi put je predstavljena u drugoj sezoni. Pojavljuje se u jednoj epizodi. Igra je Lusi Hejl.

Heder Mozbi je Tedova mlađa sestra. Pojavljuje se u jednoj epizodi. Igra je Erin Kejhil.

Hamond Draders je bio Tedov šef kad je ovaj radio u arhitektonskom preduzeću. Hteo je da izgradi zgradu koja izgleda kao muški polni organ u erekciji. Zbog toga ga je i odbilo jedan biznismen koji je hteo da mu to bude sedište, a uzeo je Tedov nacrt. Zbog toga Ted postaje Hamondov šef, ali je morao da ga otpusti. Tad je Draders dobio infarkt, ali je Ted mislio da se pretvara. Hamonda igra Brajan Kranston.

"Luda" Meg je devojka sa kojom je Barni spavao u Maršalovom i Lilinom stanu. Tamo ju je i ostavio dok se tuširala, pa je zbog toga uhapšena jer je bila u tuđem stanu (ona je mislila da je to Barnijev stan). Pojavljuje se i u epizodi kad Lili pokušava da rastavi Barnija i Robin tako što će Meg podsetiti Robin na sve devojke sa kojima je Barni bio pre nje. Ukupno se pojavljuje u 3 epizode. Igra je Ejpril Boulbi.

Karen je Tedova devojka sa koledža, sa kojom je ponovo počeo da se zabavlja na kratko 2009. godine. Karen je sve vreme varala Teda dok su bili u vezi, a uz to je bila veoma zajedljiva i neprijatna prema svima. Zbog toga su je svi mrzeli, osim Teda jer je bio zaljubljen u nju. Pojavljuje se u tri epizode.

Penelopa je devojka koja je bila sa Barnijem dva puta i učila Teda da igra ples prizivanja kiše. Pojavljuje se u jednoj epizodi. Igra je Ejmi Aker.

Beki je Robinina saradnica pošto je Don Frenk otišao iz emisije. Ted je izlazio sa njom u jednoj epizodi. Pojavljuje se u tri epizode. Igra je Lora Bel Bandi.

Ebi je recepcionista u privatnoj ordinaciji Stele Zinman. Zaljubila se u Teda, ali on joj nikad nije uzvratio ljubav. Barni ju je ubedio da spava sa njim, ali ona mu se posle svetila tako što je pričala svim devojkama na koje je on izvodio cake zavođenja kako je on grozan. Pojavljuje se u dve epizode.

Gajel je Robinin dečko koga je upoznala kad je otišla u Argentinu (upravo kad je raskinula sa Tedom). Pojavljuje se u prve dve epizode treće sezone. Maser je i dobar u surfovanju na vodi. Glumi ga Enrike Iglesijas. Robin raskida sa njim nedugo pošto se vratila u Njujork.

Anita Eplbi je učitelj za izlaženje za žene. Robin ju je angažovala da uništi Barnijev seksualni život posle njihovog raskida. Igra je Dženifer Lopez.

Skuter (Bil) je Lilin bivši dečko is srednje škole. Nije hteo da se pomiri sa porazom kad ga je ostavila, pa je čak došao na Maršalovo i Lilino venčanje u nadi da će je ponovo osvojiti (ne uspeva u tome). Pojavljuje se (do sada) u 4 epizode.

Džesika Gliter je Robinina stara drugarica iz Kanade. Zajedno su glumili u kanadskoj emisiji Svemirski tinejdžeri (Space teens). Do sada se pojavljuje u jednoj epizodi. Igra je Nikol Šerzinger.

Stiv "Blic" je Maršalov i Tedov prijatelj sa koledža. Poroklet je da kad god napusti prostoriju nešto se sjajno desi onima koji su ostali, a Blic to propusti. U jedinoj epizodi u kojoj se pojavljuje, proklestvo prelazi na Teda, potom na Barnija, a zatim mu se, na kraju, vraća, tako da on ponovo posataje Blic. Igra ga Džordž Garsija.

Rendi Vormpes je zaposlenik u Golijat nacionalnoj banci. Jako je loš na poslu. Želeo je da bude Barnijev ortak, jer ga je, kako kaže, "smatrao za svog boga". Kad su se Barni i Ted posvađali, Barni je izašao sa Rendijem da mu pomogne da nađe devojku, što mu na kraju i uspeva iako je Rendi jako spetljan i ne zna da priča sa ženama. Rendi voli da pravi sopstveno pivo, pa kad ga Maršal otpusti, on to dočeka više nego rado, misleći da otvori pivaru. Međutim, Maršal ga, osećajući krivicu, ponovo zapošljava. Rendi je želeo da bude otpušten, pa mu uništava kancelariju. Na kraju mu se želja ostvaruje i on pravi novu vrstu piva - Vormpes pivo. Pojavljuje se u dve epizode. Igra ga Vil Forte.

Dušica (Honey) je rođaka Zoi Pirson. Budući Ted se ne seća njenog pravog imena u svojoj priči, a dobila je ovaj nadimak jer svaki put kad keže nešto, svi požele da kažu "O, dušice!"("O, Honey!"). Pojavljuje se u jednoj epizodi. Igra je Kejti Peri.

Panči je Tedov stari školski drug. Pojavljuje se u tri epizode. Njiegovo pravo ime je Adam Pančiorelo, a ovaj nadimak je dobio zato što voli da se tuče (to punch na engleskom jeziku znači udariti). Ted mu je bio kum na venčanju.

Kevin je Robinin novi dečko. Upoznaju se početkom sedme sezone. Kevin je psiholog. Igra ga Kal Pen.

http://imdb.com/title/tt0460649/

22
Serije / Terra Nova
« poslato: Decembar 17, 2011, 12:49:59 »
Terra Nova



Priča:

Od izvršnih producenata Stivena Spilberga, Pitera Černina, Brenona Brage, Rene Ečevarije i Arona Kaplana stiže nam ova epska porodična avantura od pre 85 miliona godina.

TERA NOVA prati običnu porodicu koja kreće na neverovatno putovanje kroz prošlost, do praistorijske Zemlje, u okviru malog dela smelog eksperimenta čiji je cilj spasavanje ljudske rase. Godine 2149. svet umire. Planeta je preterano izgrađena i prenaseljena, a najveći deo biljnog i životinjskog sveta je istrebljen. Budućnost čovečanstva je pod znakom pitanja, a jedina nada za preživljavanje je u dalekoj prošlosti.

Kada naučnici koji rade sa akceleratorom čestica FERMI neočekivano otkriju pukotinu u vremenu, to čini mogućim izgradnju portala koji će ih odvesti u davnu prošlost, te se rađa smela ideja da se čovečanstvo preseli u praistoriju - druga prilika da se izgradi civilizacija i da se to ovog puta učini kako treba.

U središtu serije nalazi se porodica Šenon koja se pridružuje desetom kontigentu nasaljenika na TERA NOVI, prvoj koloniji osnovanoj  u ovoj divnoj, ali surovoj zemlji. DŽIM ŠENON (Džejson O'Mara), odani otac dubiozne prošlosti, vodi svoju porodicu kroz bezgraničnu lepotu, misterije i užase neovog sveta. Džimova žena ELIZABET ŠENON (Šeli Kon) je hirurg na traumatologiji  i najnoviji dodatak medicinskom timu TERA NOVE. DŽOŠ ŠENON (Lendon Liboiron) je njihov sedamnaestogodišnji sin koji je besan jer mora da ostavi za sobom život kakav poznaje; nakon dolaska u naselje, smesta ga privlači lepa SKAJ (Alison Miler) koja neprekidno krši pravila. MEDI ŠENON (Naomi Skot), Džošova simpatično nespretna petnaestogodišnja sestra, nada se da će joj TERA NOVA pružiti priliku da počne ispočetka. Mada Elizabetino medicinsko znanje obezbeđuje porodici izuzetno mesto među naseljenicima,  tajna koja ima veze s njihovom petogodišnjom kćerkom ZOI (Alana Mansur) uskoro ugrožava njihovo mesto u ovoj utopiji.

Nakon dolaska, Šenonovi bivaju predstavljeni KOMANDIRU NEJTANIJELU TEJLORU (Stiven Lang), harizmatičnom i herojskom prvom pioniru i vođi. Tejlor upozorava putnike da, mada je Tera Nova mesto novih mogćnosti i svežih početaka, ona nije idilična kao što izgleda. Pored plavog neba, visokih vodopada i bujne vegetacije, okolni teren vrvi opasnostima, a to nisu samo dinosaurusi ljudožderi. Tu je takođe i otpadnička kolonija odmetnika koju predvodi u borbi prekaljena MAJRA (Kristin Adams), žestoko suprotstavljena Tejloru i njegovom vođstvu.

Još veću pretnju od onoga što se događa izvan zaštitnih zidina kolonije predstavlja užasavajuća mogućnost da se nešto zlokobno dešava u samoj Tera Novi. Šenonovi uskoro počinju da sumnjaju da nemaju baš svi u koloniji iste zamisli o tome kako je najbolje spasiti čovečanstvo; u stvari, moguće je da postoje sile koje imaju nameru da unište novi svet, čak i pre nego što bude stvoren.

TERA NOVA je snimljena u produkciji Twentieth Century Fox Television, Chernin Entertainment, DreamWorks Television i Kapital Entertainment. Stiven Spilberg, Piter Černin, Brenon Braga, Rene Ečevaria, Džon Kasar, Aron Kaplan, Ketrin Poup, Džastin Foli, Deril Frank, Krejg Silverstin i Keli Marsel su izvršni producenti serije. Aleks Grejvs je izvršni producent i reditelj kratkog prikaza serije. Seriju TERA NOVA distribuira Twentieth Century Fox Television Distribution.

23
Ženski kutak / Janko Tipsarević
« poslato: Oktobar 27, 2011, 18:06:23 »
 cooool

24
Ženski kutak / Da li biste se udale i preselile u selo?
« poslato: Septembar 12, 2011, 14:31:41 »
Da li biste se udale i preselile u selo?
Pitanje se odnosi pre svega na devojke koje su odrasle i zive u nekom gradu.

25
Ženski kutak / Kako biste volele da vas vas muškarac zaprosi?
« poslato: Septembar 12, 2011, 14:17:50 »
Kako biste volele da vas vas muškarac zaprosi?

26
Ljubav i sex / Šljivice na vratu
« poslato: Septembar 12, 2011, 14:09:06 »
Šta mislite o šljivicama na vratu, svidjaju vam li se, volite li da ih pravite, obeležavate li partnere/partnerke šljivicama?  cooool

27
Ženski kutak / Johnny Depp
« poslato: Januar 07, 2011, 21:29:52 »

28
Ženski kutak / Adam Levine (Maroon 5)
« poslato: Januar 07, 2011, 21:09:48 »
Adam Levine (Maroon 5)
Adam Levin, slike, maroon5


29
Svet oko nas / Pas koji poznaje reči
« poslato: Decembar 25, 2010, 18:04:55 »
Pas koji poznaje reči

Ne može da ih izgovori, naravno, ali pas Čejser može da razume preko 1.000 reči, pokazali su vlasnici psa i treneri sa koledža Voford u Južnoj Karolini.



Ovaj pametni pas poznaje čak 1.022 reči, a prethodno su se najpametnijim psima smatrali oni koji znaju da razlikuju između 250 do 400 reči.

[ Invalid YouTube link ]

30
Lepota i Zdravlje / Vitaminski napici za imunitet
« poslato: Decembar 25, 2010, 18:03:14 »
Vitaminski napici za imunitet

Pripremite ukusne sokove koji obiluju vitaminima, biljnim vlaknima i mineralnim solima. Osvežiće vas, ojačaće imunitet i pročistiće vaš organizam.


Za snagu je dobra kombinacija cvekle i kupusa

ZA DETOKSIKACIJU
Idealna kombinacija: šargarepa, paradajz i sok od limuna
Vitamini iz ovog povrća obezbediće vam lep ten. Reč je o moćnim antioksidantima koji usporavaju starenje ćelija. Kombinacija šargarepe, paradajza i limuna punog vitamina C podstiče stvaranje kolagena. Tokom dve nedelje svakodnevno pre ručka i večere popijte veliku čašu ovog soka. Ponovite to dva-tri puta godišnje.


ZA SNAGU
Idealna kombinacija: cvekla, kupus, šargarepa, paradajz i paprika
Ovo je pravi koncentrat vitamina C i vitamina grupe B. Kupus je nezaobilazan u ovom koktelu pošto obiluje biljnim vlaknima, vitaminom C, kalcijumom i gvožđem.
Šargarepa i cvekla pak sadrže folate koji ublažavaju osećaj umora. Pijte sok pre glavnih obroka dve-tri nedelje.


ZA IZBACIVANJE TEČNOSTI
Idealna kombinacija: šargarepa, cvekla, celer i krastavac
Sok od šargarepe i cvekle podstiče rad jetre, celer ubrzava prolazak hrane kroz creva, a krastavac doprinosi izbacivanju tečnosti iz organizma. Sveže začinsko bilje, peršun, korijander i vlašac doprinose da ovaj sok ima i osvežavajuće dejstvo.
Pijte veliku čašu ovog soka pre glavnih obroka dve nedelje kako biste očistili organizam od toksina nagomilanih zbog stresa, zagađenog vazduha i nezdrave ishrane.


Trudite se da tokom ove kure pijete sedam-osam čaša vode dnevno.

Stranice: 1 [2] 3 4 ... 7