facebook samo-opusteno.info

Sponsored Links

Autor Tema: Robinzon Kruso analiza  (Pročitano 36602 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže SladjanMikic

  • PočetniK
  • *
  • Poruke: 1
  • Ugled: +1/-0
  • Opustite se i uzivajte!
  • OS:
  • Windows XP Windows XP
  • Browser:
  • Opera 11.10 Opera 11.10
    • Pogledaj profil
Robinzon Kruso analiza
« poslato: April 27, 2011, 18:42:07 »
Pouka : Uvijek treba tražiti izlaz iz teških situacija, ne treba se predati.

Vrsta djela:Roman

Mjesto radnje: York, usamljeni otok

Tema: Život na usamljenom otoku

Ideja: Upornost i želja uvijek pobjeđuju

Glavni likovi: Robinson Crusoe, Petko

Sporedni likovi: Španjolac, kapetan, papagaj
Ime pisca: Daniel Defoe

O piscu: Daniel Defoe, engleski pripovjedač,utemeljitelj modernoga romana. Živio je od 1660.g do 1731.g. Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima, a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea, mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju. To je priča o brodolomcu, koji se, udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine".
Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku
Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo
Vrijeme radnje: 1632-1637 g.
Mjesto radnje: Pusti otok
Likovi: Robinson Cruso,Petko,Četvrtko,roditelji,mornari,divljaci,ljudožderi.

Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac, i da nastavi posao koji je on započeo. Robinson je to prihvatio, ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle  je ona došla i kakav je i koliki put prešla. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Robinson se tada oprostio od prijatelja. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. Ta točka je bila gusarski brod. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Neke su mornare ubili, a neke bacili morskim psima. Robinsona su uzeli u robstvo. Putem je naišla jaka bura. Brod je bio pun vode. Mornari su pumpali, ali to nije ništa pomagalo. Brod je potonuo. Robinson se probudio na pustom otoku. Prvo je pokušao naći skrovište. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. Robinson je odlučio da se smjesti u nju. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Znao je da je danas nedjelja 26.svibanj 1654.g. i za svaki je dan na stablu urezao crtu.  Jeo je kukuruz, a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. Primjetio je da tamo ima divljih koza, ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti, a to je teško išlo kamenim nožem.Od lišća je napravio odjeću, sandale, kapu i vreću. Sutradan je krenuo u lov. Uhvatio je jednu  kozu i ponio ju kući. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso, ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati, legao je na slamu i zaspao. Oko ponoći započela je jaka kiša. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio.  Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori. Bio je sretan, jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće, jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. Morao je paziti da se vatra ne ugasi. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. Uhvatio je tri ribe, ali je dvije pustio jer su bile male. Zadržao se dugo nemisleći na vatru, a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Robinson je tužan otišao u krevet. U jutro se probudio bolestan. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. Iznenada se zemlja počela tresti. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao.  Počeo je praviti lonce, ali imao je jedan problem, lonci su propuštali vodu. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van.  Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište, pokušao je napraviti i stol i stolice. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno, pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Odlučio ga je isprobati, pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Jedva je uspio da se izvuče. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. Vodili su jednog divljaka. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Za njim su krenula dva ljudoždera.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. Petko je bio u početku plašljiv  Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć.  Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške, pištolje, barut i top. Divljaci su opet došli na otok ali, sada su Petko i Robinson bili naoružani.  Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli, samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. On je krenuo po pomoć na drugi otok. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. Petko se ražalostio. Brod koji je dolazio bio je europski. Petko i Robinson su krenuli na put. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka, ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Kada je došla zima Petko je bio začuđen , jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti.


 :school
« Poslednja izmena: April 27, 2011, 18:43:01 SladjanMikic »

[Reklame]


Van mreže mega uki

  • Novajlija
  • *
  • Poruke: 14
  • Ugled: +0/-0
  • Opustite se i uzivajte!
  • OS:
  • Windows 7 Windows 7
  • Browser:
  • Chrome 11.0.696.60 Chrome 11.0.696.60
    • Pogledaj profil
Odg: Robinzon Kruso analiza
« Odgovor #1 poslato: Maj 05, 2011, 16:49:42 »
DANIEL DEFOE:
ROBINSON CRUSOE



Pouka: Uvijek treba tražiti izlaz iz teških situacija, ne treba se predati.

Kratki sadržaj:
Nakon bijega od kuće Robinson Crusoe doživljava brodolom. Poslije
naporna plivanja stigao je na pusti otok. S nasukanog broda uspio je
spasiti hranu, piće, oružje, alat itd. Kada je spašavanje stvari s broda bilo
gotovo počeo je s gradnjom nastambe. Kada je uredio nastambu pošao je
u lov u kojem je ubio jednu kozu. Plašeći se da se ne izgubi u vremenu
Robinson Crusoe napravio je kalendar. Iako nezadovoljan svojom
situacijom, uvijek je nalazio izlaze i rješenja. Pošto je imao tintu i papir
pisao je događaje na otoku. Istraživajući otok doživljavao je i razna
zadovoljstva. Jedno takvo zadovoljstvo bilo je kada je u šumi pronašao
razne vrste voća. U toj šumi je sagradio ljetnikovac. Pošto nije mogao
živjeti od mesa i voća, počeo se baviti zemljoradnjom. Da bi odložio svoje
prve plodove čak je počeo praviti košare od pruća. Zbog svoje znatiželje
čak je obišao i drugu stranu otoka. Uživao je upoznavajući razne vrste
ptica. Pošto je u trenucima bolesti počeo moliti, to je obično činio na svoje
godišnjice boravka na otoku. Robinson je uspio sebi napraviti i posuđe.
Velika želja za povratkom kući navela ga je na izgradnju čamca.
Poslije dugotrajna i naporna rada shvatio je da je pogriješio.
Čamac je bio jako velik, te ga nije mogao dogurati do vode.
Drugi pokušaj je bio uspješniji. Kada se sa novim čamcem uputio ka
pučini, pojavila se struja zbog koje se Robinson ponovno vratio na otok.
Odlučio je uzgajati koze radi mlijeka. Najveći strah na otoku doživio je
kada je ugledao ljudsku stopu u pijesku. Mislio je da je okružen
ljudožderima i u njega se uvukao veliki strah. Kada je skupio snagu i
ponovno izišao naišao je na nešto strašno. Na obali je vidio ljudske
lubanje i kosti. Pošto je strah sve više rastao bio je sretan kad je
pronašao spilju u kojoj se mogao sakriti. Jednog dana Robinson je ugledao
ljudoždere na obali. Iz zaklona je promatrao njihovo ponašanje.
Pojedine su klali, pržili meso i jeli. Veliku nadu je imao kada je ugledao
brod na pučini. Nadu je izgubio kada je svojim čamcem doplovio do broda.
Brod nije bio usidren već nasukan. Posada broda ili je bila mrtva ili je već
napustila brod. Jedne noći Robinson je usnuo neobičan san. Taj san mu se
ostvario. Spasio je jednog ljudoždera koji mu je kasnije postao dobar
prijatelj. Iako se Robinson u početku pribojavao odlučio je preodgojiti
ljudoždera Petka. Poslije mnogo muke njih dvojica sporazumijevali su se
govorom, a i odvikao ga je od ljudskog mesa. Petko je pomagao
Robinsonu u svakodnevnim poslovima. Pošto se Petko dobro razumio u
drvo, njih dvojica zajedno su napravili čamac. Petko je pomagao
Robinsonu u bitkama sa divljacima i gusarima. Najvažnija njihova bitka
bila je bitka za brod s kojim su njih dvojica napustili otok.


Postovi spojeni: Maj 05, 2011, 17:09:03
DANIEL DEFOE:
ROBINSON CRUSOE



Sadržaj:
Robinson Crusoe živio je u Yorku. Sa devetnaest godina je pobjegao s
jednim školskim drugom i otišao na more. Brod je potonuo, a posada se
spasila blizu Yarmoutha. Uspješno je putovao do Gvineje i uspješno je
došao do Londona, no na povratku je njihov brod zarobljen od saliskog
broda. Kada mu se pružila prilika pobjegao je sa dječakom Moreskom.
Putovali su na jug, vidjeli divljake i ubili leoparda. Otišli su u Brazil i tamo
je Robinson kupio dio zemlje i na njemu napravio plantažu. Sa nekim
kapetanom krene u Gvineju da bi trgovao, no dožive brodolom u blizini
osamljenog otoka. Robinson je uspio doplivati do otoka i jedini se spasio.
Ujutro je vidio da je brod nasukan blizu obale. Sljedećih dvadesetak dana
je izvlačio iz broda sve što je mogao. Počeo je voditi dnevnik i razmišljao o
svojem položaju. Počeo je graditi svoju nastambu. Tamo gdje je istresao
ostatke žita i riže počela je rasti i riža i žito. Bio je potres i neki dijelovi
nastambe su se počeli urušavati, no onda je pala kiša kao posljedica
potresa i nije bilo puno štete. Robinson je vidio da je brod još dalje bačen
na obalu, pa je zaključio da je to zbog potresa. Kako je brod sada bio
puno bliže, Robinson je prenio još dosta stvari. Našao je kornjaču i ulovio
ju je. U njoj je našao oko šezdeset jaja. Obolio je od groznice i malarije.
Kada je ozdravio išao je u istraživanje otoka i pronašao duhan, grožđe i
šećernu trsku, ali nije našao nikakve ljudske stanovnike. Opet je išao
pretražiti otok i ulovio je papigu koju je učio govoriti. Ustanovio je da je
druga strana otoka puna kornjača i vodenih ptica. Ulovio je malo jare i
pripitomio ga. Radio je veliki čamac, no nije mislio na to kako će ga dovući
do obale, i kada je čamac bio gotov nije mu mogao poslužiti jer je bio
prevelik. Ostao je bez dvopeka, a odjeća mu je već bila izderana pa je
novu odjeću napravio od životinjske kože. U kanuu je otplovio na istok
otoka, ali ga je struja odnijela na more i jedva je došao do obale.
Kada je zaspao probudio ga je neki tajanstveni glas, a kada se malo
razbudio vidio je da ga je to probudio Poll, njegov papagaj.
Robinson je opet išao na drugu stranu otoka i tamo našao tragove stopala.
Jako se preplašio i nije izlazio iz nastambe neko vrijeme, a kada bi izašao
bio je jako oprezan. Na moru je opazio kanu i našao je ostatke kanibalske
gozbe. Strahovito se toga uplašio i udvostručio je naoružanje.
Otkrio je spilju koju je iskoristio kao skladište. S vremenom mu se strah
od divljaka stišao. Već je bio dvadeset i treću godinu na otoku.
Ugledao je kanibale kako slave i jedu ljudsko meso, i odlučio je poubijati
sljedeće kanibale koji dođu. Neki brod se nasukao na otok i nije bilo
nikoga. Robinson se opskrbio zalihama sa toga broda. Sanjao je čudan
san kako kanibali dolaze opet na gozbu i kako je spasio jednog
zarobljenika. Kada se probudio vidio je pet divljačkih kanua.
Dvojicu ljudi su uhvatili da ih pojedu. Spasio je jednoga, nadjenuo mu ime
Petko i učinio ga svojim slugom. Odvraćao je Petka od ljudskog mesa.
Petko je smatrao Robinsonovu pušku razumnim bićem i molio ju je da ga
ne ubije. Petko je počeo govoriti engleski pa su razgovarali i Petko mu je
rekao da u njegovoj zemlji žive još neki bijelci. Odlučili su poći na kopno
pa su sagradili čamac, no Petko dolazi s viješću da su na obali divljaci.
Spasili su život španjolcu, a u kanuu nađu Petkovog oca.
Robinson je doznao pojedinosti o onim španjolcima što su ostali među
divljacima. Španjolac i Petkov otac su otišli na divljački otok po španjolce.
Za nekoliko dana u blizini otoka nađe se engleski brod. Čamac sa tri
zarobljenika dolazi na otok. Petko i Robinson su se otkrili zarobljenicima,
pa su svladali pobunjenike. Brod je slao signale čamcu, ali ne dobija
odgovore, pa šalje i drugi čamac. Zarobili su posadu tog čamca i domogli
se broda. Robinson je ostavio otok i brodom otišao u Englesku.
Kada je došao u Yorkshire ustanovio je da mu je većina obitelji umrla.
Otišao je u Lisabon u vezi sa svojim posjedom u Brazilu i sreo se sa starim
prijateljem. Krenuli su kopnom prema Engleskoj jer Robinson nije imao
sreće sa brodovima. Na putu su im dosađivali vukovi, a Petko se borio sa
medvjedom. Nakon strahovite bitke s vukovima sretno su stigli u
Englesku, gdje se Robinson oženio i imao troje djece: dva sina i jednu
kćer.


« Poslednja izmena: Maj 05, 2011, 17:09:03 mega uki »

Van mreže djonemi

  • PočetniK
  • *
  • Poruke: 2
  • Ugled: +0/-0
  • Opustite se i uzivajte!
  • OS:
  • Windows XP Windows XP
  • Browser:
  • Firefox 3.6.17 Firefox 3.6.17
    • Pogledaj profil
Odg: Robinzon Kruso analiza
« Odgovor #2 poslato: Jun 15, 2011, 09:49:33 »
hvala za lektiru  :oui

Van mreže jocasaki

  • Novajlija
  • *
  • Poruke: 5
  • Ugled: +0/-0
  • Opustite se i uzivajte!
  • OS:
  • Windows XP Windows XP
  • Browser:
  • Firefox 3.5.9 Firefox 3.5.9
    • Pogledaj profil
Odg: Robinzon Kruso analiza
« Odgovor #3 poslato: Jun 15, 2011, 15:46:45 »
hvalaaaa :ok

Van mreže seherzada

  • PočetniK
  • *
  • Poruke: 1
  • Ugled: +0/-0
  • Opustite se i uzivajte!
  • OS:
  • Windows XP Windows XP
  • Browser:
  • Chrome 15.0.874.121 Chrome 15.0.874.121
    • Pogledaj profil
Odg: Robinzon Kruso analiza
« Odgovor #4 poslato: Decembar 06, 2011, 19:29:52 »
Mozetel mi napisati analizu iz lektire "Robinzon Cruso"

Van mreže sibella

  • Novajlija
  • *
  • Poruke: 5
  • Ugled: +0/-0
  • Opustite se i uzivajte!
  • OS:
  • Windows 7 Windows 7
  • Browser:
  • Chrome 15.0.874.121 Chrome 15.0.874.121
    • Pogledaj profil
Odg: Robinzon Kruso analiza
« Odgovor #5 poslato: Decembar 08, 2011, 16:24:10 »
hvala!!!

Van mreže jocka9821

  • PočetniK
  • *
  • Poruke: 2
  • Ugled: +0/-0
  • Opustite se i uzivajte!
  • OS:
  • Windows XP Windows XP
  • Browser:
  • Firefox 12.0 Firefox 12.0
    • Pogledaj profil
Odg: Robinzon Kruso analiza
« Odgovor #6 poslato: Maj 19, 2013, 20:19:36 »
Hvala,super napisano!!!!! :ok :8 :music :school

Van mreže jocka9821

  • PočetniK
  • *
  • Poruke: 2
  • Ugled: +0/-0
  • Opustite se i uzivajte!
  • OS:
  • Windows XP Windows XP
  • Browser:
  • Firefox 12.0 Firefox 12.0
    • Pogledaj profil
Odg: Robinzon Kruso analiza
« Odgovor #7 poslato: Maj 19, 2013, 21:09:39 »
Pouka : Uvek treba tražiti izlaz iz teških situacija, ne treba da se preda.

Vrsta dela:Roman

Mesto radnje: York, usamljeno ostrvo

Tema: Život na usamljenom ostrvu

Ideja: Upornost i želja uvek pobjeđuju

Glavni likovi: Robinson Crusoe, Petko

Sporedni likovi: Španjolac, kapetan, papagaj
Ime pisca: Daniel Defoe

O piscu: Daniel Defoe, engleski pripovjedač,utemeljitelj modernoga romana. Živio je od 1660.g do 1731.g. Pažnju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima, a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama života. Koristio se pripovijedanjem u prvome licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "Život i čudne neviđene pustolovine Robinsona Crusoea, mornara iz Yorka" zasnovan na stvarnom događaju. To je priča o brodolomcu, koji se, udaljen od civilizacije uspjeva održati u sukobu s nesklonom prirodom. Drugi i treći dio tog romana manje su uzbudljivi. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". Ističe se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine".
Tema: Robinsonov boravak na pustom otoku
Osnovna misao: Treba biti snalažljiv da bi se preživjelo
Vrijeme radnje: 1632-1637 g.
Mjesto radnje: Pusti otok
Likovi: Robinson Cruso,Petko,Četvrtko,roditelji,mornari,divljaci,ljudožderi.

Sadržaj: Dječak Robinson živio je s roditeljima u Engleskoj. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Cijelo vrijeme razmišljao je odakle je ta roba došla. Jednog dana otac mu je rekao da želi da postane trgovac, i da nastavi posao koji je on započeo. Robinson je to prihvatio, ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle  je ona došla i kakav je i koliki put prešla. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Prijatelj ga je pozvao da pođe s njim. Robinson je pristao ali bojao se to reći svojim roditeljima. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Robinson se jako uplašio pa je otišao u svoju kabinu. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Robinson se tada oprostio od prijatelja. Šetajući gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da će ga besplatno prevesti nazad k ocu. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu točku. Ta točka je bila gusarski brod. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali gusari su ih ipak stigli. Prešli su na njihov brod i zauzeli ga. Neke su mornare ubili, a neke bacili morskim psima. Robinsona su uzeli u robstvo. Putem je naišla jaka bura. Brod je bio pun vode. Mornari su pumpali, ali to nije ništa pomagalo. Brod je potonuo. Robinson se probudio na pustom otoku. Prvo je pokušao naći skrovište. Na vrhu jednog brežuljka bila je pećina. Robinson je odlučio da se smjesti u nju. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Pokraj njegove pećine bila su dva stabla. Znao je da je danas nedjelja 26.svibanj 1654.g. i za svaki je dan na stablu urezao crtu.  Jeo je kukuruz, a pio vodu iz izvora blizu njegove pećine. Četvrtog dana želio je promjeniti jelo i pošao je otokom u potrazi za hranom. Primjetio je da tamo ima divljih koza, ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijele. Sutradan je od savitljivog pruća napravio luk. Strijele je bilo teže napraviti jer ih je trebalo šiljiti, a to je teško išlo kamenim nožem.Od lišća je napravio odjeću, sandale, kapu i vreću. Sutradan je krenuo u lov. Uhvatio je jednu  kozu i ponio ju kući. Ogulio je kožu i počeo jesti sirovo meso, ali mu nije bilo ukusno pa je odlučio da meso stavi na vrući pjesak. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupečeno. Pala je noć i Robinson je odlućio spavati, legao je na slamu i zaspao. Oko ponoći započela je jaka kiša. Jedan grom je udario blizu njegove pećine i on se jako uplašio.  Kada je izašao van vidio je da drvo pred njegovom pećinom gori. Bio je sretan, jer kada je vidio vatru to je bilo veliko otkriće, jer će sada moći jesti pečeno meso i grijati se noču. Morao je paziti da se vatra ne ugasi. Sutradan je ispleo mrežu i krenuo u ribolov. Uhvatio je tri ribe, ali je dvije pustio jer su bile male. Zadržao se dugo nemisleći na vatru, a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Robinson je tužan otišao u krevet. U jutro se probudio bolestan. Mislio je da je sada kod kuće majka bi mu kuhala čaj i bilo bi mu lijepo. Iznenada se zemlja počela tresti. Vulkan je proradio i izbacio užarenu lavu. Robinson se uplašio ali kada je vidio da lava pali drveće bio je sretan jer je na taj način ponovno došao do vatre. Od cigli što ih je sušio napravio je peć. Riba što ju je lovio više mu nije bila fina pečena jego ju je kuhao.  Počeo je praviti lonce, ali imao je jedan problem, lonci su propuštali vodu. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van.  Oko kuće je zasadio drveće pa je imao i dvorište, pokušao je napraviti i stol i stolice. Kada je počeo bušiti rupu u drvetu odjednom su počele letjeti iskre koje su palile vatru. To je bilo novo otkriće kako da vatru dobije kada on to želi. Bojao se da kada dođe zima neće imati što jesti jer će biti previše hladno, pa je odlučio napraviti podrum u kojem će spremati hranu. Lopatom koju je napravio od školjke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Nakon nekog vremena odlučio je Robinson da napravi i čamac. Zapalio je jedno drvo i obrađivao ga dok nije izgledalo kao čamac. Odlučio ga je isprobati, pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Jedva je uspio da se izvuče. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Bura je bila jaka i brod je počeo tonuti. Sutradan je otišao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preživio brodolom. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Džek. Jednog dana čuo je jaku buku sa obale. kada je pogledao uplašio se jer su na otok stigli ljudožderi. Vodili su jednog divljaka. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Za njim su krenula dva ljudoždera.Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudoždera. Pošto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. Petko je bio u početku plašljiv  Robinson ga je odveo u pećinu i učio ga engleski. Petko i robinson su razgovarali o ljudožderima. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomoć.  Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puške, pištolje, barut i top. Divljaci su opet došli na otok ali, sada su Petko i Robinson bili naoružani.  Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli, samo je u jednom čamcu ostao starac koji se nije mogao micati. Petko dotrča čamcu i počne grliti starca jer je to bio njegov otac Četvrtko. On je krenuo po pomoć na drugi otok. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. Sutradan je došao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. Petko se ražalostio. Brod koji je dolazio bio je europski. Petko i Robinson su krenuli na put. Kada su stigli u Englesku Robinson je otišao kući gdje je našao oca. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka, ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Kada je došla zima Petko je bio začuđen , jer nije prije nikada vidio snijeg i stalno je bio uz peć. Robinson i Petko nastavili su zajedno živjeti.
[/color]
[/font]

 :school
« Poslednja izmena: Maj 19, 2013, 21:10:35 jocka9821 »

 

banner
filmske radosti

Forum info - Pravilnik ; Kontakt ; Arhiva ; Sitemap ; Politika Privatnosti ; O nama ; RSS ; Baneri ; Za webmastere ; Vesti ; Marketing

Prijatelji - Vicevi dana :: Slobodni.net :: Filmovi Online sa Titlom :: Odgovorum :: Humor Video :: Sve za podstanare! :: Facebook statusi ::
:: Vezbe za stomak :: SEO Optimizacija :: InternetFazoni :: Horoskop :: Najzdravlje :: Venerin San :: Online zarada :: Sanovnikonline.com

Izvori - Blic ; Krstarica ; Novosti ; Kurir-info ; Wikipedia ; Mondo ; Politika

All content on this website is property of "Samo-opusteno.info" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

SMF 2.0.6 | SMF © 2013, Simple Machines :: Copyright 2008 - 2013 "Samo-opusteno", all rights reserved :: Anecdota by Crip :: RSS ::

Performance: 0.092 sec za 20 q. | wap ; wap2 ; imode | [Powered by ProdHosting.net]