DANIEL DEFOE:
ROBINSON CRUSOE
Pouka: Uvijek treba tražiti izlaz iz teških situacija, ne treba se predati.
Kratki sadržaj:
Nakon bijega od kuće Robinson Crusoe doživljava brodolom. Poslije
naporna plivanja stigao je na pusti otok. S nasukanog broda uspio je
spasiti hranu, piće, oružje, alat itd. Kada je spašavanje stvari s broda bilo
gotovo počeo je s gradnjom nastambe. Kada je uredio nastambu pošao je
u lov u kojem je ubio jednu kozu. Plašeći se da se ne izgubi u vremenu
Robinson Crusoe napravio je kalendar. Iako nezadovoljan svojom
situacijom, uvijek je nalazio izlaze i rješenja. Pošto je imao tintu i papir
pisao je događaje na otoku. Istraživajući otok doživljavao je i razna
zadovoljstva. Jedno takvo zadovoljstvo bilo je kada je u šumi pronašao
razne vrste voća. U toj šumi je sagradio ljetnikovac. Pošto nije mogao
živjeti od mesa i voća, počeo se baviti zemljoradnjom. Da bi odložio svoje
prve plodove čak je počeo praviti košare od pruća. Zbog svoje znatiželje
čak je obišao i drugu stranu otoka. Uživao je upoznavajući razne vrste
ptica. Pošto je u trenucima bolesti počeo moliti, to je obično činio na svoje
godišnjice boravka na otoku. Robinson je uspio sebi napraviti i posuđe.
Velika želja za povratkom kući navela ga je na izgradnju čamca.
Poslije dugotrajna i naporna rada shvatio je da je pogriješio.
Čamac je bio jako velik, te ga nije mogao dogurati do vode.
Drugi pokušaj je bio uspješniji. Kada se sa novim čamcem uputio ka
pučini, pojavila se struja zbog koje se Robinson ponovno vratio na otok.
Odlučio je uzgajati koze radi mlijeka. Najveći strah na otoku doživio je
kada je ugledao ljudsku stopu u pijesku. Mislio je da je okružen
ljudožderima i u njega se uvukao veliki strah. Kada je skupio snagu i
ponovno izišao naišao je na nešto strašno. Na obali je vidio ljudske
lubanje i kosti. Pošto je strah sve više rastao bio je sretan kad je
pronašao spilju u kojoj se mogao sakriti. Jednog dana Robinson je ugledao
ljudoždere na obali. Iz zaklona je promatrao njihovo ponašanje.
Pojedine su klali, pržili meso i jeli. Veliku nadu je imao kada je ugledao
brod na pučini. Nadu je izgubio kada je svojim čamcem doplovio do broda.
Brod nije bio usidren već nasukan. Posada broda ili je bila mrtva ili je već
napustila brod. Jedne noći Robinson je usnuo neobičan san. Taj san mu se
ostvario. Spasio je jednog ljudoždera koji mu je kasnije postao dobar
prijatelj. Iako se Robinson u početku pribojavao odlučio je preodgojiti
ljudoždera Petka. Poslije mnogo muke njih dvojica sporazumijevali su se
govorom, a i odvikao ga je od ljudskog mesa. Petko je pomagao
Robinsonu u svakodnevnim poslovima. Pošto se Petko dobro razumio u
drvo, njih dvojica zajedno su napravili čamac. Petko je pomagao
Robinsonu u bitkama sa divljacima i gusarima. Najvažnija njihova bitka
bila je bitka za brod s kojim su njih dvojica napustili otok.
Postovi spojeni: Maj 05, 2011, 17:09:03
DANIEL DEFOE:
ROBINSON CRUSOE
Sadržaj:
Robinson Crusoe živio je u Yorku. Sa devetnaest godina je pobjegao s
jednim školskim drugom i otišao na more. Brod je potonuo, a posada se
spasila blizu Yarmoutha. Uspješno je putovao do Gvineje i uspješno je
došao do Londona, no na povratku je njihov brod zarobljen od saliskog
broda. Kada mu se pružila prilika pobjegao je sa dječakom Moreskom.
Putovali su na jug, vidjeli divljake i ubili leoparda. Otišli su u Brazil i tamo
je Robinson kupio dio zemlje i na njemu napravio plantažu. Sa nekim
kapetanom krene u Gvineju da bi trgovao, no dožive brodolom u blizini
osamljenog otoka. Robinson je uspio doplivati do otoka i jedini se spasio.
Ujutro je vidio da je brod nasukan blizu obale. Sljedećih dvadesetak dana
je izvlačio iz broda sve što je mogao. Počeo je voditi dnevnik i razmišljao o
svojem položaju. Počeo je graditi svoju nastambu. Tamo gdje je istresao
ostatke žita i riže počela je rasti i riža i žito. Bio je potres i neki dijelovi
nastambe su se počeli urušavati, no onda je pala kiša kao posljedica
potresa i nije bilo puno štete. Robinson je vidio da je brod još dalje bačen
na obalu, pa je zaključio da je to zbog potresa. Kako je brod sada bio
puno bliže, Robinson je prenio još dosta stvari. Našao je kornjaču i ulovio
ju je. U njoj je našao oko šezdeset jaja. Obolio je od groznice i malarije.
Kada je ozdravio išao je u istraživanje otoka i pronašao duhan, grožđe i
šećernu trsku, ali nije našao nikakve ljudske stanovnike. Opet je išao
pretražiti otok i ulovio je papigu koju je učio govoriti. Ustanovio je da je
druga strana otoka puna kornjača i vodenih ptica. Ulovio je malo jare i
pripitomio ga. Radio je veliki čamac, no nije mislio na to kako će ga dovući
do obale, i kada je čamac bio gotov nije mu mogao poslužiti jer je bio
prevelik. Ostao je bez dvopeka, a odjeća mu je već bila izderana pa je
novu odjeću napravio od životinjske kože. U kanuu je otplovio na istok
otoka, ali ga je struja odnijela na more i jedva je došao do obale.
Kada je zaspao probudio ga je neki tajanstveni glas, a kada se malo
razbudio vidio je da ga je to probudio Poll, njegov papagaj.
Robinson je opet išao na drugu stranu otoka i tamo našao tragove stopala.
Jako se preplašio i nije izlazio iz nastambe neko vrijeme, a kada bi izašao
bio je jako oprezan. Na moru je opazio kanu i našao je ostatke kanibalske
gozbe. Strahovito se toga uplašio i udvostručio je naoružanje.
Otkrio je spilju koju je iskoristio kao skladište. S vremenom mu se strah
od divljaka stišao. Već je bio dvadeset i treću godinu na otoku.
Ugledao je kanibale kako slave i jedu ljudsko meso, i odlučio je poubijati
sljedeće kanibale koji dođu. Neki brod se nasukao na otok i nije bilo
nikoga. Robinson se opskrbio zalihama sa toga broda. Sanjao je čudan
san kako kanibali dolaze opet na gozbu i kako je spasio jednog
zarobljenika. Kada se probudio vidio je pet divljačkih kanua.
Dvojicu ljudi su uhvatili da ih pojedu. Spasio je jednoga, nadjenuo mu ime
Petko i učinio ga svojim slugom. Odvraćao je Petka od ljudskog mesa.
Petko je smatrao Robinsonovu pušku razumnim bićem i molio ju je da ga
ne ubije. Petko je počeo govoriti engleski pa su razgovarali i Petko mu je
rekao da u njegovoj zemlji žive još neki bijelci. Odlučili su poći na kopno
pa su sagradili čamac, no Petko dolazi s viješću da su na obali divljaci.
Spasili su život španjolcu, a u kanuu nađu Petkovog oca.
Robinson je doznao pojedinosti o onim španjolcima što su ostali među
divljacima. Španjolac i Petkov otac su otišli na divljački otok po španjolce.
Za nekoliko dana u blizini otoka nađe se engleski brod. Čamac sa tri
zarobljenika dolazi na otok. Petko i Robinson su se otkrili zarobljenicima,
pa su svladali pobunjenike. Brod je slao signale čamcu, ali ne dobija
odgovore, pa šalje i drugi čamac. Zarobili su posadu tog čamca i domogli
se broda. Robinson je ostavio otok i brodom otišao u Englesku.
Kada je došao u Yorkshire ustanovio je da mu je većina obitelji umrla.
Otišao je u Lisabon u vezi sa svojim posjedom u Brazilu i sreo se sa starim
prijateljem. Krenuli su kopnom prema Engleskoj jer Robinson nije imao
sreće sa brodovima. Na putu su im dosađivali vukovi, a Petko se borio sa
medvjedom. Nakon strahovite bitke s vukovima sretno su stigli u
Englesku, gdje se Robinson oženio i imao troje djece: dva sina i jednu
kćer.