Mirislav Krleža - Baraka Pet B

  • 0 Odgovora
  • 3801 Pregleda

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

TanjicA

  • be optimist
  • *
  • 2,948
  • +39/-2
  • Pol: Žena
    • Pogledaj profil
Mirislav Krleža - Baraka Pet B
« poslato: Septembar 17, 2012, 01:08:27 »
Mirislav Krleža - Baraka Pet B
- Prepricana lektira, knjiga, opis -


Baraka Pet Be novela je jednog od najpoznatijih Krležinih djela, zbirke novela Hrvatski bog Mars koja je nastajala od 1922. do 1933. godine, a kao cjelovita zbirka izašla 1947. Zbirka je to od sedam novela antiratne tematike koja nosi ironičan i podrugljiv naslov Hrvatski bog Mars po tome što Mars predstavlja hrvatskog boga rata, te na ironičan način Krleža prikazuje stanje u Hrvatskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata i opise hrvatskih seljaka i intelektualaca. Tema je besmisleno stradanje hrvatskih domobrana poslanih na klaonicu istočnoga bojišta (Galicija), a stil je karakterističan Krležin - spoj impresionizma i ekspresionizma, povišene retorike i melankoličnih meditacija. Dominiraju naturalistički opisi vojničkoga života i smrti, a sve je uronjeno u ozračje implicitnoga komentara koji bismo mogli označiti gnjevnim i nepomirljivim. Neke su od novela iz zbirke Bitka kod Bistrice Lesne, Domobran Jambrek i Tri domobrana. Osim u Hrvatskoj ova je novela vrlo poznata i u europskoj književnosti. Krleža u djelu opisuje apsurdnost ratovanja, tragedije pojedinaca koji se pate i umiru bez ikakvog smisla i posebnog značenja.Tema:U baraku pod nazivom Pet Be dovezen je teško ranjeni hrvatski vojnik Vidović kojemu jedino preostaje da čeka smrt. Upravitelj je barake grof Axelrode koji nema suosjećanja s ranjenicima. Radnja se temelji na teškoćama koje proživljavaju ranjenici. Na kraju nastaje pijanka koja dovodi do kaosa u baraci. Dolazi Axelrode i pokušava napraviti reda, a Vidović umire sam i napušten.Ideja:Krleža ovim djelom svim čitateljima daje antiratnu poruku. Inspiracija su za djelo i temeljni motiv upravo događaji iz Krležina vlastita života. Krleža je ogorčen užasima koje donosi rat. Izrazito se protivi ratu i ratnim razaranjima. Iako na pomalo ironičan način opisuje rat, svejedno prikazuje koliko je ratovanje besmisleno. On karikira rat, ali također prikazuje ljude koji se dehumaniziraju i postaju poput životinja. Tu više nema suosjećajnosti. Zbog toga hrvatski domobrani više nemaju snage za borbu te se prepuštaju sudbini.Vrsta djela: novela iz zbirke novela Hrvatski bog MarsVrijeme radnje: stanje u Hrvatskoj 1916. godineMjesto radnje: na ratištima u borbi Hrvatske za Austro - Ugarsku MonarhijuKratak sadržaj:Opisuje se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u roku od jednog dana. Padaju oklade među ostalim "stanovnicima" barake hoće li ili neće doživjeti jutro. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike. Te noći, Vidović je i dalje živ, Nijemci i Mađari provode grupno pijančevanje u baraci, iako je to strogo zabranjeno. Front je probijen (radi se o Prvom svjetskom ratu, logor – baraka je smješten negdje oko granice s Rusijom ), svi napeto iščekuju prekid, odnosno udaljavanje zvukova pucnjeva. Kad je ipak fronta odbačena dalje od barake, grof priređuje mimohod u čast pobjede. Svi moraju obići oko barake jedan krug: ranjeni, napola mrtvi, bez udova, medicinsko osoblje. Broj devet, koji je boravio do Vidovića, umire, a tada se Vidović diže iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu, ali i on tada umre.Rat između Austro - Ugarske i Rusije, a pobjedu ostvaruje Austro - Ugarska
Opis špitala - bolnice:
 Špital je bolnica koja putuje kako se kreću bojišta, ukupno ima 42 barake i oko 1500 ranjenika. Izgleda poput drvene kolibe. U bolnici vlada izuzetno teško stanje. Ranjenici nemaju hrane i pića pa su ih hranili sredstvima za gliste. U baraci Pet Be također vlada kaos. Svi trče s jedne strane na drugu. Neprestano dolaze novi ranjenici. U opisu je barake uočljiva ironija. Krleža tom ironijom prikazuje apsurdnost ratovanja i nemar ljudi jednih za druge. Ranjenike uspoređuje s vrećama koje su unosili ili iznosili. Nad svakim je tijelom stajala etiketa da se zna u kakvom je stanju ranjenik.Tri grupe:

 Baraka je podijeljena u tri grupe. Prva su grupa polomljene kosti: kosti vire iz tijela ranjenika, ali ljudi samo leže i šute. Druga su grupa amputirani: bez noge ili ruke i bez zavijenih rana koje se zbog toga samo suše. Treća su grupa cuvaks: to su oni umirući koji samo proputuju kroz bolnicu jer uglavnom ne dočekaju novi dan.Opis kupaonice:
 Opis je kupaonice najbolje prikazan u trenutku kada je dovezen ranjeni Vidović. Vidljiv je tipičan naturalistički opis. I samom se prljavom Vidoviću kupaonica gadila i nije ju mogao usporediti ni s jednom kroz koju je dotad prošao. Voda je bila smrdljiva i žuta od prljavštine, nad njom se pjenila sivozelena sapunica i plivali krvavi zavoji i gnojne vate. Iz vruće se vode dizala para koja je smrdjela po blatu. Opis barake prikazuje kaotično, mračno i depresivno stanje.Mimohod - povorka:
 Mimohod prikazuje masovnu scenu ophoda oko barake u znak pobjede nad Rusima. Prikaz je to i simbol ismijavanja slavlja (ironija) zbog pobjede u ratu. Taj je trenutak najznačajnija scena, a apsurdan je zbog toga što predstavlja neku vrstu mučenja jadnih ranjenika koji se nalaze u teškom stanju ili pred smrću, a zapravo se slavi pobjeda ne obazirući se na ranjenike. Maximilian Axerlode zapovijedio je da se pobjeda nad Rusima proslavi mimohodom te da apsolutno svi ranjenici moraju sudjelovati u tom mimohodu, čak su i oni koji ne mogu hodati bili nošeni. Krleža mimohodom ismijava rat.Likovi: mladi ranjeni student Ivica Vidović i šef špitala Maximilian AxelrodeGrof Maximilian Axelrode: Šef je bolnice (špitala) u kojoj su smješteni ranjenici iz rata, koju često obilazi kao inspekcija. U životu se iskazao kao ambiciozan čovjek koji je želio postati junak ili veliki ratnik, no to nije mogao ostvariti jer smatra da je rođen u krivo vrijeme, stoga često ironično daje komentare na tadašnja vremena. Smeta mu tadašnji politički poredak, smetaju mu razvoj i industrijalizacija.Grof Axelrode lik je oblikovan ironijom i groteskom. Željan je rata kako bi se istaknuo, kako bi postao veliki junak i ratnik, a ovdje je ništa drugo doli obični šef bolnice. U tome je prikazana ironija. U djelu se ističe njegovo slavno podrijetlo. On je plemić i izrazito poštuje tradiciju. Potječe iz plemenitaške aristokratske obitelji i time se veliča i ističe njegov status. Ono što je kod njega negativno je to što on žudi za ratovanjem, borbama i vojskom samo zatoda se istakne, želi ono negativno iz sebičnih razloga. Nema osjećaja za ranjenike u bolnici. Potpuna zaluđenost ratom, slavom i pobjedom grofa Axelroda potiče da jadne i bespomoćne ranjenike tjera na mimohod.Axelrode simbolizira neprijatelje Hrvatske, odnosno gospodara nad Hrvatskom.Opis Vidovića: Student, intelektualac i hrvatski domobran prostrijeljenih pluća koji je zbog krvarenja dopremljen u baraku. Vidović, iako je proputovao mnogim bojištima, još nikada nije bio u tako prljavoj bolnici, osobito kupaonici koja odiše ružnim naturalističkim opisima.U baraci je Vidović ležao na broju osam. Sudbina broja osam kao da je predodređena za smrt. Već se nekoliko dana mijenjaju ranjenici s broja osam. Čak su se i ostali ranjenici kladili na Vidovića da neće dočekati jutro. Jednostavno mu je bilo suđeno umrijeti, odnosno čekati taj kobni trenutak. Njega također okružuju teški ranjenici podijeljeni u tri već spomenute grupe. Ima negativan stav prema životu i žali što se uopće rodio. Zapravo, on ne nalazi smisao u tome što je rođen, sve što se oko njega događa čini mu se toliko apsurdno i besmisleno, osobito to ratovanje. Svjestan je da će umrijeti zbog tuđeg nemara i takvu smrt smatra sramotnom. Iako ima želje za životom, ne pronalazi smisao stalnog ratovanja i ležanja po špitalima.Stav prema religiji: Vidović je okružen ranjenicima koji se mole svojim bogovima i koji zazivaju boga kao posljednju nadu jer im je lakše podnijeti silnu bol kroz vjeru u boga, ali Vidović nema nikakav odnosa s Bogom. Zbog silnih je ratovanja i borbi u kojima je sudjelovao, čak i zbog općeg apsurdnosti ratovanja, Vidović izgubio vjeru u Krista. Njega molitva ne može utješiti jer on pruža ruke prema nebu, ali ne zna kome ih pruža, stoga ruke ostaju prazne.
 Jednom je prilikom Vidović osudio žene kao majke budućih krvnika, karikira žene smatrajući ih onima koje će rađati buduće ratnike krvnike. Zgraža se nad ponašanjem žena u špitalu i u tom trenutku bijeli i čisti stolnjak sa stola poželi umočiti u blatnu posudu da ostavi mrlju odnosno trag da je postojao, da mu je bilo teško, ali ga nitko nije primjećivao niti mu pomogao.Ta je želja za ostavljanjem traga bila Vidovićeva pobuna protiv stanja u kojem se nalazio, a Krleža motivom prljave mrlje simbolizira Hrvate koji su se uvijek morali boriti za druge, odnosno za strance i tuđince. Vidovićeva je pobuna najvjerodostojnije prikazana one večeri kada su bolničari slavili pobjedu ne mareći za jadne ranjenike koji vape za pomoć. "Braćo draga! Molim vas! Mir! Mene boli! Mene strašno boli, viče Vidović, ali mu se glas gubi, i on samo hropti, i krv mu navire na zube."Vidović je također uz ostale ranjenike sudjelovao u mimohodu, a kad su ga donijeli s povorke, imao je visoku temperaturu. Nakon mimohoda Vidovićevo se stanje pogoršavalo iz minute u minutu. Tijekom boravka u baraci Vidović je doživio veliko razočaranje, najprije prizorom koji ga je dočekao u baraci, prljavštinom i smradom, zatim nemarom bolničara za ranjenike, osobito kad je umirao broj devet, a pijane bolničarke ništa nisu poduzele.I sam je Vidović doživio kobnu i tragičnu smrt, baš onakvu kakvu je nazivao sramotnom. Umro je sam i bespomoćan u okruženju bolničara koji nisu dostojno pomagali ranjenicima niti suosjećali s njihovom boli.Kontrast Vidovića i Axelrodea:
 Axerlode i Vidović dva su lika koja dominiraju novelom. Simbolično su prikazani u kontrastu gdje Vidović simbolizira hrvatski narod, njegovu žrtvu i patnju u borbi za tuđe ciljeve jer hrvatski se narod ne može boriti za sebe, nego samo za tuđince. Ističemo ga kao lik koji svojim turobnim mislima iskazuje antiratne stavove hrvatskog intelektualca. Grof simbolizira neprijatelje Hrvatske, odnosno gospodare nad Hrvatskom, a ujedno oslikava bezosjećajnost prema patnji drugih i apsurdnost ratovanja, te stavove imperijalističkih sila u naletima osvajačkih pohoda.Stil i jezik:
 Djelo je napisano kajkavskim narječjem jer je to govor Krležina rodnog kraja. Često koristi dijalektizme, tuđice, poredbe, ali i arhaizme. Krležin je leksik iznimno bogat. On piše intelektualiziranim leksikom jer je vrlo obrazovan čovjek i da bismo razumjeli njegovo djelo, morali bismo također biti dobro obrazovani. Bio je poliglot i govorio puno jezika, što se vidi iz samog djela jer često piše kratke rečenice na različitim jezicima od kojih se ističu latinski, mađarski, francuski...

 U djelu vojnici koriste vojnički leksik, a seljaci govore zavičajnim govorom odnosno kajkavskim dijalektom.Elementi ekspresionizma: nemir i kaos koji vladaju u bolnici; prevladavaju ružni motivi u opisima prostora i opisima ranjenika, izgubljenost i osamljenost lika Vidovića; najistaknutiji je motiv smrt; prikaz masovne scene u mimohodu; prikaz ratne bolnice.Elementi naturalizma: detaljno opisivanje ružne kupaonice; opisi krvavih rana; čovjek je prvenstveno fiziološko biće pa tek onda duhovno i nitko ne mari za njega; ljudi se ponašaju poput životinja i dehumaniziraju se; masovna scena mimohoda; opsjednutost smrću; uglavnom su odlike ekspresionizma slične odlikama naturalizma.Elementi realizma: realan opis situacije u baraci; tipičan lik ranjenika Vidovića u tipičnom prostoru špitala; detaljan opis prostora tipičan za karakterizaciju likova; javlja se pobunjeni pojedinac koji iznosi vlastite stavove; socijalna i psihološka karakterizacija likova.
I optimiste i pesimiste doprinose drustvu.                       
Optimiste su izmislile avion ,a pesimiste padobran. :)
Bistri ostvrt na politicku scenu Srbije *
Zanimljivosti iz zemlje i sveta

[Reklama]