Ibsen - LUTKINA KUĆA (NORA)

  • 0 Odgovora
  • 36617 Pregleda

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

^Tina^

  • ***
  • 627
  • +6/-1
  • Pol: Žena
    • Pogledaj profil
Ibsen - LUTKINA KUĆA (NORA)
« poslato: Januar 26, 2012, 18:44:48 »
Ibsen - LUTKINA KUĆA (NORA)

ŽIVOTOPIS:
Henrik Ibsen norveški je dramatičar.
U domovini se školovao i radio kao dramaturg u norveškom kazalištu u Oslu.
Tridesetak je godina proveo izvan domovine i u tom je razdoblju napisao svoja najbolja djela.
1900. g. doživljava moždani udar i ostatak života živi samo biološki, bez znakova bilo kakve misaone aktivnosti.
Umro je 1906. g.
Zauzeo je istaknuto mjesto u razvoju moderne drame.
Najpoznatija su mu djela: ''Stupovi društva'', ''Lutkina kuća'' (''Nora''), ''Sablasti'', ''Neprijatelj naroda'', ''Hedda Gabler'', itd.

KNJIŽEVNI ROD: drama
VRSTA DJELA: psihološka drama bez izrazite dramske radnje jer je naglasak na psihološkim događajima (drama se odvija između dvoje ljudi i u njima samima)

MJESTO RADNJE: Helmerov stan
VRIJEME RADNJE: oko 1879. g.

O DJELU:
Drama pokazuje proces samoosvješćivanja glavne junakinje Nore koja osam godina živi u braku s Helmerom u iluziji sreće (briga za kuću, djecu i muža), ali tih osam godina živi u laži ne želeći priznati mužu da je krivotvorila očev potpis posudivši novac da bi mu spasila život.
Helmer slučajno saznaje istinu. Nora očekuje čudo (oprost i potporu), a dobiva osudu. Napokon shvaća istinu i odlučuje napustiti muža. U želji za pronalaskom same sebe, napušta obitelj koja ju sputava i guši te kreće u potragu za vlastitim identitetom.
Završetak drame otkriva istinu o trajnoj ljudskoj usamljenosti, bez obzira na brak, te potrebu da pojedinac otkrije svoj vlastiti identitet i ističe pravo pojedinca na slobodu izbora.

TEMA: Položaj žene u patrijarhalnom društvu i njezina borba za slobodom

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
Glavni su likovi Nora i Helmer.

NORA: protuzakonitim djelom spašava Helmerov život. Nakon toga se osvješćuje te shvaća svoj položaj lutke kojom upravljaju drugi. Posljedica je osvješćivanja želja za pronalaskom same sebe.

HELMER: odvjetnik vođen osobnim interesima i egoizmom. Vidi samo sebe i ugroženost svoga položaja zbog Norina čina.

GOSPOĐA LINDE: udovica, stara Norina prijateljica koja je posjećuje nakon mnogo godina.

DOKTOR RANK: potajno zaljubljen u Noru, ženu svog najboljeg prijatelja.

KROGSTAD: činovnik u banci gdje je Helmer postao šef. Njegova je stara ljubav bila Kristina koja ga na kraju djela nagovara da pusti Noru i da je ne ucjenjuje. On želi svoje mjesto u banci, a dobio je otkaz. Zbog toga je i ucjenjivao Nora koja mu nije ništa skrivila. Unio je čitav nered u njezin život i kriv je za niz nezgodnih situacija koje proizlaze iz njegovih ružnih zahtjeva i namjera.

ODNOS HELMERA I NORE:
Nora je imala problem u mladosti. Taj je problem bio odnos njezina oca prema njoj. Sva je njegova ljubav bila usmjerena na nju i pretvorila ju je u nedodirljivo biće koje je bilo prezaštićeno, čak i samo od sebe.
Kada je došao Helmer, ona se nadala da će se situacija promijeniti, no on je samo nastavio tradiciju njezina oca i dokazao joj kako je ona tek povlašteni dio njega i ništa više.
“Ti si moja ljepota koja pripada meni i isključivo meni. ”

KRATKI SADRŽAJ:
Nora je djevojka odrasla u obitelji koja joj je pružila nježnost i sigurnost.
Nakon očeve nježnosti u obitelji isto joj pruža i suprug. Ona, međutim, u svom tom, na prvi pogled bezbrižnom i lijepom životu, smatra da je samo lutka u rukama muškaraca, najprije u rukama oca, a onda u rukama supruga. Njezin je muž Helmer u prošlosti obolio od teške bolesti, ali ga putovanje na jug, točnije u Italiju, spašava. Da bi došla do novca za put, Nora uzima zelenaški zajam od Krogstada, koji je bankovni činovnik.
Nakon neugodne situacije koju je izazvalo Norino krivotvorenje potpisa na mjenici, ona se ne smiruje i odlučuje napustiti muža, djecu i obitelj. Nora se vraća kući pošto je obavila kupnju božićnih darova. Krišom jede slatkiše jer Helmer tvrdi da će joj oni pokvariti zube. Potrošila je nešto novca, a dio ostavlja za vraćanje zajma Krogstadu. Prošlogodišnji su Božić bili u teškom financijskom stanju i nisu si mogli priuštiti blagodati Božića, no sada je Helmer dobio promaknuće u banci na mjesto direktora te si mogu priuštiti božićne darove, drvce, večeru.
Za vrijeme božićnih blagdana u posjet im dolazi gospođa Linde, stara Norina prijateljica koju nije vidjela 10 godina. Gđa Linde ostala je udovica bez djece te je došla u grad u potrazi za poslom, a čula je da joj prijateljičin muž ima vrlo visoko mjesto u banci. Nora joj priznaje da je pozajmila novac kad joj je muž bio bolestan, a ovaj živi u uvjerenju da je to novac Norina oca. U međuvremenu je u posjet došao i Krogstad, beskrupulozni, bezosjećajni gad, kako ga je vidjela Nora, od kojeg je pozajmila novac, koji je također i bivša ljubav gđe Linde, no to nitko tada nije znao.
Helmerov dugogodišnji prijatelj, doktor Rank, također dolazi u sobu i njih troje vode beznačajne razgovore. Kada u sobu dođe Helmer, Nora ga moli da zaposli gospođu Linde. Stvar je riješena jer ionako misli otpustiti Krogstada.
Doktor i gospođa Linde odlaze kući. Nora je ostala sama, dolaze djeca i ona se igra s njima.
Na kraju čina dolazi Krogstad i prijeti joj da će sve reći njezinom mužu o mjenici i krivotvorenju potpisa ako ga Helmer otpusti. Nakon što se Helmer vratio, Nora razgovara s njim, ali šef je Dioničke banke već čvrsto odlučio - Krogstad će dobiti otkaz.
Nora se priprema za maskenbal koji se sutradan treba održati, na kojem će biti prerušena u napuljsku ribaricu te plesati tarantelu. Gđa Linde joj je došla pokrpati kostim i iskreno porazgovarati s Norom o mjenici i zajmu. Nora ponovo ostaje nasamo sa suprugom i pokušava ga nagovoriti da ne otpusti Krogstada, ali budući da je toliko navaljivala, Helmer se naljuti i odmah pošalje Krogstadu pismo da je otpušten.
Nora je očajna. Dolazi dr. Rank i vodi razgovor s Norom, uglavnom o njegovoj skoroj smrti i sutrašnjem plesu, no uskoro dolaze na temu ljubavi i dr. Rank joj otvara svoje srce koje pripada samo njoj. Dolazi Krogstad i Nora moli dr. Ranka da ode do Helmera i zadrži ga u sobi neko vrijeme.
Ulazi Krogstad, te se on i Nora svađaju. On se želi ponovno uzdići u društvu i prijeti joj da je napisao pismo Helmeru o njezinom krivotvorenju mjenice i da će ga poslati. Nora je nemoćna i očajna. Na odlasku je ubacio pismo u sandučić, od kojeg samo Helmer ima ključ. Nora moli gđu Linde da ode do muža i traži pismo natrag. Gđa Linde odlazi. Nora zadržava Helmera plešući s njim, tako da ne može otvoriti sandučić. Ulazi gđa Linde.
Krogstad je otputovao, ali Noru to ne zabrinjava. Ona očekuje čudo. Očekuje ljubav, razumijevanje svoga muža kada sazna istinu, požrtvovnost i povjerenje. Gđa Linde i Krogstad razgovaraju o nekadašnjoj ljubavnoj vezi, oboje su sretni jer se međusobno vole, te obnavljaju staru vezu. Nora i Helmer se vraćaju s plesa, ona želi još malo ostati, ali joj on to ne dopušta. Linde govori Nori kakva je situacija i odlazi.
Ostaju sami. Helmer želi voditi ljubav s njom, ali ona ne. Na Norinu sreću dolazi dr. Rank i spašava situaciju. On se divno proveo na plesu, uzeo je jednu cigaretu od Helmera i otišao. Na odlasku je ubacio dvije posjetnice sa crnim križem preko imena čime je objavio svoju smrt. Helmer je ispraznio sandučić za poštu i otišao čitati pisma u svoju sobu. Ona namjerava otići, ali on j zaustavlja. Pročitao je pismo. On ju osuđuje na sve načine, zabranjuje joj i odgoj djece; zapravo se boji samo za svoju čast, ugled i vlast. Nora je nesretna i tek onda shvaća svoj položaj u obitelji, te odlučuje napustiti djecu i muža i poći u potragu za ljepšim životom, odnosno u potragu same sebe. Prima pismo od Krogstada u kojem se nalazi mjenica i obećanje na šutnju. Helmer je presretan i misli da je sve završeno, ali već je prekasno - Nora prvi put u osam godina braka s njim razgovara ozbiljno. Ne voli ga više. Čekala je čudo. Čitavo se vrijeme nadala čudu kao dokazu ljubavi. Helmer ostaje bez ključnog oslonca u životu jer je Nora otišla iz njegova života zalupivši vratima.

UTJECAJ DJELA NA SVJETSKU KNJIŽEVNOST I STANJA U SVIJETU:
''Lutkina kuća'' (Et dukkehjem) dramsko je djelo u kojem je iz građanske stvarnosti iznesena tragika tjeskobe toga uskog i prigušenog života.
Izašla je u vrijeme novih revolucija: kada narodi zahtijevaju nezavisnost, a kategorije radnika traže svoje mjesto pod suncem, te u prvi plan istupa pokret za ravnopravnost žena, koji zahtijeva otkupljenje cijele polovice ljudskoga roda od iskorištavačke vlasti druge polovice, a ta je drama, koja je zahvaljujući vrlo vještoj scenskoj konstrukcji i dalje među najprikazivanijima, podigla oluju upravo iznoseći slučaj žene, supruge i majke koja prije svega želi biti slobodna žena.
Prije svega, ta se drama za ono vrijeme smatra novom dramom u kojoj je dana nepoštedna kritika društva, a u prvi je plan stavljena sloboda individuuma, odnosno prava svakog čovjeka da živi onako kako on želi i hoće. Borac je za individualnost u ovoj drami Nora, najbitniji lik, po kojoj se izvorno ime drame ''Lutkina kuća'' danas često prevodi njezinim imenom. Moderan je i zbog činjenice da se emocijama nabijena gluma prekida Norinom jednostavnom rečenicom: “Moramo sjesti i porazgovarati”, te baš tim novim tehničkim postupkom, ''Lutkina kuća'' osvojila je Europu i utemeljila novu školu dramske umjetnosti.
Ibsen je tom dramom uspješno uzrujao i pobuniti ljude svojom tezom te pozornicu makar u zadnjem činu učiniti propovjedaonicom, stoga je vrlo bitan čimbenik te drame dijalog, osnovni element moderne drame. Taj dijalog, koji je na početku njegova stvaranja bio izmjena apstraktnih teza i antiteza, pretvara se u duboku psihološki opravdanu analizu stanja njegovih govornika i sredine.

[Reklama]