De la Barca - ŽIVOT JE SAN

  • 0 Odgovora
  • 13208 Pregleda

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

MarkoKg

  • *
  • 5,159
  • +48/-3
  • Pol: Muškarac
  • Music is my aeroplane...
    • samoopustenoinfo
    • Pogledaj profil
    • samo-opusteno
De la Barca - ŽIVOT JE SAN
« poslato: Novembar 06, 2009, 18:21:00 »
De la Barca - ŽIVOT JE SAN

ŽIVOTOPIS:
Pedro Calderon de la Barca rođen je 1600. godine, a umro 1681.
Bio je najveći dramatičar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti.
Napisao je oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom činu, pisana većinom potkraj života, kad je stupio u svećenički stalež.
Od svjetovnih su mu drama najpoznatije ''Život je san'' (1635.) i ''Zalamejski sudac'' (1652.).

KNJIŽEVNI ROD I VRSTA DJELA: svjetovna drama

MJESTO RADNJE: poljski dvor, tvrđava, polje

ANALIZA JEZIKA I STILA:
- epiteti: nesretnog sina, živi požar strašnog svjetla, ružne slike
- usporedba: kao bojno polje, kao da nam je htio reći
- metafora: ''... tada je Sunce, sve u krvi, / na nebesima ulazilo / u ljuti dvoboj sa Mjesecom...''

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
BAZILIJE, poljski kralj
SIGISMUND, kraljević
ASTOLFO, knez moskovski
KLOTALDO, starac
KLARIN, lakrdijaš
STELA, princeza
ROSAURA, dama
vojnici, stražari, svirači, dvorjani, dame, sluge

IDEJA: Iako čovjek ne može izbjeći sudbinu, ipak se svojom upornošću i razboritošću može suprotstaviti višim silama.

SADRŽAJ:
PRVI ČIN:
''S jedne strane krčevito brdo, s druge kula, a u njenu prizemlju Sigismundova tamnica... Radnja počinje u sumraku.''
Opazili su kulu i kreću prema njoj. Kod kule čuju zvečanje lanaca i nečije jadikovke.
Prvo su htjeli pobjeći, no Rosaura osjeti nekakvo žaljenje pa odluče poslušati jade tog nesretnika...
Rosaura se javi, a Sigismund ju zgrabi i htjede ju ubiti, no Rosaurin ga glas smekša. Ona zamoli da ju pusti, no on joj odgovara da mu je mio njezin glas te da je oduvijek živio ovdje kao zvijer.
Rosaura: ''... bio neki mudrac ludi, bijedan... I sam je sebi govorio: Imal' koga jadnijega od mene jadna na tom svijetu? A kada se osvrnuo, opazi iza sebe drugog mudraca kako skuplja listove što ih je on bio odbacio.''
Rosaura shvati da je Sigismund jadniji od nje.
Potom dolazi Klotaldo sa svojim vojnicima i svi su se maskirali da ih ne prepoznaju. Klotaldo viče na stražare što su pustili Rosauru i Klarina unutra te odvedu Sigismunda u zatvor. Vojnici dobivaju naredbu da im zavežu oči, i svoj mač, koji je nosila o pasu, Rosaura daje Klotaldu. Klotaldo ju pita za mač, a ona reče:
''... ali mi ta žena ne htjede reći ime, bojeć se da je možda mrtav taj o kome je govorila... (o onome tko posjeduje mač)
Klotaldo se sjeti da je nekoć on poklonio taj mač jednoj djevojci i rekao joj tko dobije taj mač, u njemu će naći pravog oca, a mač odanog sina i prijatelja. Klotaldo je neodlučan...
Astolfo se udvara Steli, princezi, i govori joj da je ona njegova voljena. Astolfo je moskovski knez, sin Rocisunde, a Stela kći Klorilene.
Klorilena i Rocisunda su sestre, a djeci treba pripasti prijestolje, no djeca se sukobe oko krune.
Astolfo: ''Vi ističete da ste kćerka starije sestre, no ja mislim, premda je moja mati mlada, da ko muškarac imam prednost.''
Astolfo i Stela se odluče vjenčati i dolazi Bazilije i kazuje im istinu, tj. da je on otac, a Klorilena majka Sigismunda te da su mu zvijezde prorekle užas (Bazilije je bio astrolog)...
Budući da je bio užasnut tom spoznajom, Bazilije odluči proglasiti da je kraljević mrtav i daje sagraditi kulu među brdima i ondje zatoči Sigismunda. Čuvar mu je bio stari Klotaldo, a na područje oko kule nitko nije smio stupiti.
No Bazilije se ipak kaje, daje Sigismundu priliku da se dokaže. Ako se iskaže, ostaje na prijestolju, a ako ne, bacaju ga u tamnicu.
Rosaura govori kralju Baziliju da je ona zapravo u muško obučena, te da joj je glavni neprijatelj knez Astolfo.

DRUGI ČIN:
Klotaldo govori kralju kako je Sigismund uspavan i doveden u dvor, a Bazilije mu govori svoj naum...
''Ja ću otići. Ti ostani, i kao njegov odgojitelj reci mu odmah svu istinu.''
Tu je Klarin koji govori Klotaldu da se Rosaura pretvara da je Klotaldov nećak i da je Stela dama, da ju svi služe, a on je gladan.
Dolazi zbunjeni Sigismund i Klotaldo mu iskazuje poslušnost i govori mu istinu. Sigismund se razljuti i prijeti da će ga ubiti. Dolazi i Astolfo i prepire se sa Sigismundom.
Sluga: ''Gospodaru, Astolfo je ovdje važniji od svih drugih.''
Sigismund: ''Ugnjavio me svojim dosadnim razgovorom i povrh svega ostavio šešir na glavi...''
Sluga: ''Ali... on je velikaš.''
Sigismund: ''Ja sam veći!''
Sigismund govori Steli da je lijepa žena. Sluga brani Astolfa, te ga Sigismund baci s balkona.
Dolazi Bazilije i nije nimalo sretan sa situacijom. Sigismund se sjeti Rosaure...
Klotaldo i Sigismund se bore i dolazi Astolfo te brani Klotalda.
Rosaura je otišla po pomoć i vratila se s Bazilijem i pratnjom.
Bazilije razočaran šalje Sigismunda u kulu:
''No prije nego tako nešto bude, ti ćeš se opet vratiti da spavaš tamo gdje će ti dobra ovog svijeta pričinjati se ko da si ih snio...''
Uspavana Sigismunda odvode u tamnicu.
Stela moli Astolfa da skine sliku druge žene s vrata te šalje Rosauru po tu sličicu.
Sigismund je jako zbunjen i ne zna je li jučerašnji dan bio san ili java, no Klotaldo ga uvjerava da je to samo bio san i Sigismund mu ga ispriča. Klotaldo ga upozorava da i u snu treba činiti dobro.
''O malen je dar nam dan, jer sav život - to je san, a san su i sami snovi.''

TREĆI ČIN:
Klarin je također zatvoren u kuli i jadikuje. Tamo dolaze vojnici koji slave Klarina misleći da je on Sigismund i nazivaju ga knezom.
''Dođi i vladaj svojim carstvom. Živio Sigismund!
Klarin je mislio da oni takve knezove zovu imenom Sigismund, no misli da tako zovu kneza te vrste.
Dolazi Sigismund i govori da je on zapravo Sigismund, a vojnici ga oslobađaju i kreću svi zajedno u borbu protiv Bazilija.
Bazilije govori narodu istinu, a narod postaje ogorčen.
Sigismund: ''Opet hoćete da okušam žalosnu varku i opasnost pred kojom sva se ljudska snaga rađa ponizna, živi slaba. I zato neću da me opet ponese moja zla sudbina, a budući da dobro znadem da život nije nego san.''
Rosaura nagovara Klotalda da se osveti Astolfu, a on ne želi jer mu je on spasio život.
Rosaura moli i Sigismunda, no ni on ne želi i odlazi u boj govoreći da je to zbog Rosaurine časti.
Bore se i bazilije odluči pobjeći s Astolfom; netko zapuca unutra i pogodi Klarina, a Bazilije, Astolfo i Klotaldo pobjegnu u šumu, no Sigismund ih stigne. Klotaldu govori Astolfo i on se baci Sigismundu pred noge. Svi su uhvaćeni, no vidjevši taj prizor, Sigismund se odluči promijeniti i pustiti ih. Otac mu zahvaljuje:
''O, sine, tvoje časno djelo po drugi put te, evo, rađa u mojoj krvi. Ti si vitez i tebi danas pripada lovor i palma. Pobjednik si, i djela tvoja nek te krune.''
Klotaldo govori Astolfu da je Rosaura njegova (Klotaldova) kći i da je časnog roda, te Astolfo uzima njezinu ruku i želi ju oženiti.
Da Stela ne ostane sama, uzme ju Sigismund za svoju ženu...
Sigismund: ''I zato hoću da poživim i da u dobro iskoristim sve dane svoje, dok mi traju; a slabosti nam oprostite (publici) jer duše vrle i čestite uvijek s veseljem opraštaju.''


KRATAK SADRŽAJ:
Poljskom kralju Baziliju rodi se sin Sigismund, a zvijezde mu rekoše da će on biti okrutan i da će upropastiti kraljevstvo.
Zato ga je kralj zatvorio u tvrđavu u pustoj šumi i dao mu samo jednog odgojitelja. Kako kralj nije imao drugog nasljednika, u starosti ga poče progoniti savjest i sumnja da su zvijezde možda pogriješile. Zato je odlučio dovesti sina u dvor i sve mu reći, pa ako se ovaj pokaže dobrim, dati mu vlast, a ako pak bude zao, vratit će ga gdje je bio.
Tako su Sigismunda uspavali i doveli u dvor, a on, kada je čuo istinu, razbijesnio se kao zvijer te su ga ponovno vratili u tamnicu. Kada se Sigismund probudio, čuvar ga je uvjerio da je to bio samo san, ali mu je rekao da i u snu valja činiti dobro. Tada se u Sigismundu javljaju sumnje i razmišljanja sa zaključkom da je život samo san i da će se tek nakon smrti probuditi.
Ubrzo se u kraljevstvu digla pobuna i vojnici su došli osloboditi Sigismunda da im on bude kralj. Ali Sigismund je sumnjao da je to samo novi san. Ipak je pošao za vojskom s mišlju da je sve to samo san koji se mora raspršiti.
Kada je pobijedio oca i pokazao se velikodušnim i plemenitim, svima je rekao da se njegovim postupcima ne treba čuditi jer mu je učitelj bio san i da se on i sada boji da će se ponovno naći u svojoj kuli jer sve u životu nestaje poput sna.
''O, malen je dar nam dan, jer sav život - to je san, a san su i sami snovi.''

''Tko je dakle željan vlasti kad zna da će jednom pasti čim se prene - u snu smrti.''

[Reklama]