Andrić - PROKLETA AVLIJA

  • 0 Odgovora
  • 17768 Pregleda

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

TanjicA

  • be optimist
  • *
  • 2,951
  • +39/-2
  • Pol: Žena
    • Pogledaj profil
Andrić - PROKLETA AVLIJA
« poslato: Oktobar 22, 2009, 22:57:48 »
Andrić - PROKLETA AVLIJA
Biografija pisca:
http://www.samo-opusteno.info/forum/knji382evnost/ivo-andri263/


O KNJIZI:
NAKLADA: MOSTA, Zagreb, 1996.
ZA NAKLADNIKA: Vladimir Vučur
UREDNIK: Josip Laća
KOREKTOR: Ivan Bauman

ŽIVOTOPIS:
Ivo Andrić rođen je 1892. godine u Dolcu kraj Travnika. Pisao je pjesme, pripovijetke, romane i eseje.
U književnosti se javio 1911. godine, a 1914. jedan je od autora danas slavnoga zbornika ''Hrvatska mlada lirika''. Uloživši sve svoje nastojanje da ''stiče(m) novac i slavu'', kako piše još 1921., Andrić 1961. dobiva Nobelovu nagradu za književnost.
Djela: ''Na Drini ćuprija'', ''Gospođice'', ''Travničke hronike'', ''Prokleta avlija''...

KNJIŽEVNI ROD: proza
VRSTA DJELA: pripovijest

MJESTO RADNJE: carigradski zatvor Prokleta avlija

ANALIZA JEZIKA I STILA:
- usporedba: kao neka vrsta večite lutrije, poput uboja
- epiteti: gustim, crnim brkovima, jako razmaknutim krupnim, smeđim očima, spora mutna reka

KRATAK SADRŽAJ:
Prokleta je avlija naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz
neopravdanih razloga dospio fra Petar iz Bosne kojeg su poslali u Istanbul
da obavi neke samostanske poslove.
Dogodilo se da turske vlasti uhvate neko pismo upućeno austrijskom internunciju u Carigradu, u kojem je bilo opisano proganjanje vjernika od turske vlasti i sumnja je pala na fra Petra koji je bio jedini fratar na tome području. Zbog toga je uhićen i zatvoren u
istražni zatvor poznat pod nazivom Prokleta avlija, gdje je ostao dva
mjeseca dok ga nisu poslali dalje. U Prokletoj avliji fra Petar upoznaje više
ljudi koji se u ovoj pripovijesti pretvaraju u galeriju zanimljivih likova.
Tu je upravitelj Proklete avlije Latifaga zvan Karađoz, zatvorenik Haim - židov iz Smirne, pa zatim glavni lik ove pripovijesti, zatvorenik Ćamil-efendija, bogati mali turčin iz Smirne.
Mladi Ćamil, sin bogatog turčina i grkinje, odmalena se posvetio nauci te samotnjačkom i asketskom načinu života, koji je osobito potencirala jedna nesretna i nepreboljena ljubav. Ćamil se, naime, zaljubio u kćer malog grčkog trgovca, no ovaj je iz nacionalističko-vjerskih razloga nije htio dati turčinu za ženu nego ju je prisilno udao za grka izvan Smirne.
Poslije tog događaja Ćamil se potpuno zatvorio u sebe i postao neka vrsta osobenjaka. Okružuje se knjigama i posvećuje nauci, pokazujući osobit interes za povijest Turskog Carstva, od kojeg ga specijalno zanima razdoblje Bajazita i Džem sultana.
Džem sultan je bio Bajazitov brat kojeg je Bajazit dva puta porazio u bitci za prijestolje. Tada je Džem potražio utočište na otoku Rodu, gdje su vladali kršćanski vitezovi. Od tada počinje
odiseja Džema, koji kao zarobljenik prelazi iz ruke u ruku raznih europskih vladara, pa čak i samog pape, a svi ga oni iskorištavaju kao adut protiv turske carevine, tj. prijete Bajazitu da će ga pustiti ako ne zadovolji njihove razne zahtjeve. Na Ćamila posumnjaju da proučava upravo to povijesno razdoblje jer ono ima sličnosti sa sadašnjom situacijom na dvoru gdje sultan također ima brata suparnika, kojeg je proglasio maloumnim i drži ga u zatočeništvu. Ćamil je poslan u Prokletu avliju gdje upoznaje fra Petra i ispriča mu život Džem sultana, tvrdeći da je njegov život identičan sa Ćamilovim i da su im sudbine jednake. Nakon nekog
vremena odvedu ga u poseban zatvor i tu jedne noći prilikom saslušanja dođe do tučnjave između njega i policije. Ćamila iznesu, živa ili mrtva – ne zna se.
Fra Petar ga više nikada nije vidio.

O DJELU:
Prokleta je avlija, oveća pripovijest ili mali roman, objavljena 1954. godine, devet godina nakon ''Gospođice'', ''Travničke kronike'' i ''Na Drini ćuprija''. Za razliku od tih romana, okvir je događanja Proklete avlije izvan Bosne, u Carigradu, a s Bosnom ga veže lik fra Petra,
bosanskog franjevca, koji je stjecajem okolnosti dospio u najveći carigradski zatvor, nazvan Prokletom avlijom. Djelo je pisano ekavicom te sadrži mnogo arhaizama kako bi što više dočarala situacija onog vremena. Andrić i u svojim drugim djelima, u onima o Bosni,
opisuje pripadnike raznih narodnosti. Međutim, taj preplet narodnosti događa se u opusu u kojem je Bosna temom, dok se u samoj Prokletoj avliji susreću pripadnici uglavnom azijskih naroda. Pred njima svima fra Petar krije svoje zvanje, pa i pred Ćamilom.
Andrić je o Prokletoj avliji, o karakterima njezinih zatočenika i o njihovu ponašanju pisao nedvojbeno i na temelju vlastitih iskustava iz robijaških dana u Splitu, Šibeniku i Mariboru tijekom 1914. i 1915. g. Oslikavajući sudbinu Ćamil-efendije Andrić je zapravo dao portret svoga vremena.

Carigradska je tamnica zvana Prokleta avlija sa svojim simbolički šarenim svijetom spojila jednog skromnog i smjernog, nedužno optuženog bosanskog fratra i razočaranog, životom otrovanog i fikcijom opsjednutog turskog bogataša. Svijet Proklete avlije, koja kroz svoju tjeskobnu utrobu propušta sve vrste ljudskih grijeha i poroka, čija je nepregledna raznolikost pomno nadgledana zastrašujućim očima Latifage Karađoza, jasan je i vrlo čitljiv. Kao i u samom životu, tako i u Prokletoj avliji ne nedostaje grijeha svih vrsta, ali i u njoj često ima teških tragedija nevinih stradalnika. I Avlija se bez prestanka puni i prazni, a nikada se ne primjećuje višak ili manjak, a za one koji su otišli ne pita više nitko.

Prokleta avlija svojim iznimno dojmljivim likovima i njihovim sudbinama, svojom gotovo alegorijskom pričom o totalitarizmu putem vida pravde, ispričanom smirenim rečenicama koje su izraz izvanrednoga umijeća pričanja, te unutarnjom dinamikom koja obuhvaća čitavo štivo nedvojbeno je jedno od najboljih ostvarenja u cijelom Andrićevom bogatom književnom djelu.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
- Ćamil-efendija iz Smirne, središnji lik ove pripovijesti
- upravitelj Latifaga, zvan Karađoz
- Haim, židov iz Smirne
- Zaim, krivotvoritelj
- Kirkor, poglavar velike armenske obitelji, koja je pronevjerila dragocjenosti iz državne kovnice
- fra Petar iz Bosne
I optimiste i pesimiste doprinose drustvu.                       
Optimiste su izmislile avion ,a pesimiste padobran. :)
Bistri ostvrt na politicku scenu Srbije *
Zanimljivosti iz zemlje i sveta

[Reklama]